DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 28 <-- 28 --> PDF |
veći prinos na tehničkom drvetu i ne iscrpljuju tako jako snagu tla kao šume guljače, a da se potrebe kožarske industrije na hrastovim štavilima podmire uzgojem badana. Ukoliko će se to moći provesti, i na kojim tlima će se badan moći uzgojiti u većim količinama, moraće daljnja istraživanja razjasniti (3), (12). Moramo spomenuti, da je i u nas vršen pokušaj sa uzgojem badana, da bi se pokusima provjerili podaci iz literature u našim prilikama. Pokusi su izvršeni od Sumskoindustrijskog poduzeća u Belišću god. 1939. Sjeme za te pokuse stavio je iz predusretljivosti na raspolaganje ing. Polansky. Već su prvi radovi razbili velike nade u tu biljku, koja je obzirom na visok procenat treslovine toliko bećavala. Iako je sjetva savjesno i pravilno izvedena u stakleniku, niklo je samo 10°/o sjemena. Dobivene biljčice presađene su još istog proljeća u rasadnik, gdje su ostale do narednog proljeća, dakle godinu dana. Razvoj sadnica preko ljeta ne može se nazvati povoljnim. Sadnice su bile slabije, nego što se je očekivalo. Tog istog proljeća presađene su biljke na plantaže u otstojanju od 50X50 cm. Ni razvoj sadnica na plantažama nije zadovoljavao. Taj se je slabi razvoj pripisivao pomanjkanju oborina, jer je godina bila izrazito sušna. Pošto badan za nesmetan razvoj treba mnogo vode, bilo od oborina bilo od posebnih naprava za natapanje, došlo je poduzeće pozivajući se na male količine oborina u ovim krajevima do zaključka, da bi za uspješan razvoj badana trebalo vještački izraditi naprave za natapanje. Vjerovatno bi se povoljniji rezultati bili postigli, da su sadnice dulje ostale i u stakleniku a pogotovo u rasadniku. Kulture su, kako smo vidjeli, izvedene sa jednogodišnjim sadnicama u proljeće. U Češkoj su vrlo dobri rezultati bili postignuti sa dvogodišnjim sadnicama presađenim u kulture u jesen. Izvedene analize dale su ovaj sastav badanovog lišća uzgojenog u Belišću u procentima: I II treslovine .... . 10,3 15,4 netreslovine 25,7 27,5 netopivo 39,5 42,6 vode . 14,5 14,5 ToÖ,0 100,0 boja prema tintometru Livibonde 3,9 9,5 Analiza I odnosi se na zeleno (nezrelo) lišće, a analiza II na crvenkasto (zrelo) lišće. Datumi, kada su analize izvedene, odnosno kada je lišće brano, nisu označeni. Razmjer treslovina prema netreslovinama iznosi u prvom slučaju 1 : 2,5, a u drugom gotovo 1:2 (1 : 1,78). S jedne strane uvjerenje, da su za uspješan uzgoj badana potrebne posebne naprave za natapanje, a s druge neuspjeh u podizanju prvih kultura badana, nadalje mišljenje, da je sušenje mesnatog lišća zasada još nerješiv problem, a napon i nepovoljan sastav badanovog lišća prema izvedenim analizama, odvratili su poduzeće od daljnjih pokusa uzgoja badana u posebnim kulturama. Rezimirajući sve gore istaknute momente smatralo je poduzeće u ono vrijeme uzgoj badana u nas posve neracionalnim. 90 |