DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Metode podizanja badanovih kultura Iako pokusi badana nisu još privedeni kraju, te su mnoga pitanja ostala još neobjašnjena, ipak se iz rezultata dosadanjih pokusa mogu izljuštiti glavni momenti, koji su za uzgoj od važnosti. Mi ovdje ne ćemo ponovno iznositi one činjenice, koje su već istaknute, ukoliko su razni pokusi i ruski i češki u principu dali iste rezultate. Iznijećemo samo ona agrotehnička, uputstva, koja još nisu opisana, a koja su popabirčena sa raznih strana. Badan se može razmnožiti, kako smo već vidjeli sijanjem sjemena, ili vegetativnim putem korenjacima, ili dijelovima samog podanka. Po stečenim iskustvima Polanskoga počinje sjeme klijati za jedno mjesec dana, a do jeseni se rasad posve razvije. Slijedećeg proljeća se rasad presadi u rasadnik na udaljenost od 3—5 cm i ostavi do jeseni pod umjerenom zasjenom. Na jesen su biljke obično tako uznapredovale, da se bez bojazni mogu još iste jeseni kao dvogodišnje sadnice presaditi neposredno na površinu kulture (2). Po ruskim podacima izvode se kulture badana brže i bolje vegetativnim putem sa razvijenim korenjacima, koji potječu .od mladih podanaka. Na dvogodišnjim i trogodišnjim biljkama razviju se po dva, tri i više izdanaka. Za sadnju mogu se upotrebitj ne samo biljke nego i od njih odijeljeni izdanci kao korenjaci. Strukovi se mogu saditi sa lišćem i bez lišća. Ako su u tih korenjaka korijenčići dobro razvijeni ili stabljike 3—4 cm duge, mogu se neposredno zasaditi na plantažama (10). Kao rasadni materijal mogu se uzeti i komadi korijena (podanka), koji preostaju od odijeljivanja korenjaka, a isto tako i odijeljeni korenjaci sa stabljikom kraćom od 3 cm. Ali se takav defektni materijal mora prethodno pikirati na posebnoj tabli. Za pikiranje treba uzeti dobru kompostnu zemlju. Na manjim površinama izvodi se sadnja u trokutnom vezu tako, da su redovi udaljeni jedan od drugoga 70 cm, dok rastojanje strukova u pojedinim redovima iznosi 30 cm. Ako je rasadni materijal sitan, mogu se biljke zasaditi i na manjem rastojanju i to na 25 cm pa čak i na 20 cm. Na većim površinama se sadnja badana redovno izvodi u brazdama napravljenim plugom. Brazde su razdaleko jedna od druge 60 cm, a rastojanje među strukovima uzima se 20, 25 i 30 cm, što zavisi od kvalitete raspoloživog materijala i od strukture zemlje (10). Drugi autori izražavaju rastojanje biljaka brojem biljaka na 1 m2. Preporučuje se, da se u početku sadi 8—10 biljaka na 1 m2, i da se onda kultura prorijedi tako, da na 1 m2 ostane najviše 5 biljaka (1). Sadnja badana može se na. lakim tlima izvesti u jesen, dok ne nastupe mrazevi. Na teškim tlima mora se sadnja obustaviti već dvije do tri nedjelje prije nastupa mrazova. Proljetna sadnja mora se izvesti sve do mjeseca juna pa i kasnije, što zavisi od meteoroloških uslova i stepena vlažnosti zemlje (10). Pri sadnji sadnica i korenjaka zakopa se u zemlju i stabljika, tako da vani ostane samo lisnati čuperak (rozeta). Da bi se razvili što duži podahci, pogodniji je kosi položaj stabljike u zemlji. 91 |