DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 17 <-- 17 --> PDF |
onda normalna, kad svaka gospodarska jedinica — promatrana za sebe — odgovara normalnom stanju«15. Prema J u deic h u je dakle etat neke šume jednak sumi etata svih gospodarskih jedinica u toj šumi. Tako se razvio princip gospodarenja i određivanja etata po gospodarskim jedinicama. II. Baza za određivanje etata iz maloga u veliko 1. Definiranje određivanja etata iz maloga u veliko Kod sastojinskog, kao i kod mješovitog oblika gospodarenja razumi jevat ćemo pod određivanjem etata iz maloga u veliko računanje etata na bazi gospodarskih jedinica1. Kod stablimičnog oblika gospodarenja smatrat ćemo pod određivanjem etata iz maloga u veliko računanje etata na bazi odjela tretirajući svaki odjel kao posebnu jedinicu. 15 Judeich: Forsteinrichtung, Leipzig 1904, str. 1169 i 17i3. Judeich je išao još i dalje, pa je počeo tretirati svaku sastojinu za sebe kao nezavisnu jedinicu sa ...kidnim gospodarenjem. Iz takvog shvaćanja se razvilo njemačko »sastojinsko gospodarenje «. 1 Mi ćemo u ovoj radnji razlikovati sa gospodarskog gledišta tri oblika gospodarenja. To je gospodarenje sa sastojinama ili sastojinski oblik gospodarenja (»sexploitation de peuplement«), stablimično gospodarenje (»1´exploitation d´arbres«) i koinbinovano ili mješovito gospodarenje (»Sexploitation mixte«). Sastojinski oblik gospodarenja uključuje u sebi niski uzgojni tip sa golom sječom i visoki uzgojni tip sa golom i oplodnom sječom. Stablimično gospodarenje uključuje u sebi visoki i niski uzgojni tip sa prebornom sječom, a komlbinovani oblik gospodarenja se odnosi na srednji uzgojni tip šume. Njemačko sastojinsko gospodarenje (»Bestandeswirtschaft«) je prema Miklitzu metoda uređivanja šuma, koja se sastoji u tome, da se etat gospodarske jedinice ustanovljuje na temelju zrelosti i šumsko-uzgojnih momenata svake pojedine sastojine bez obzira na potrajnost prihoda i normalno stanje u cijeloj šumi. Prema Wagneru je sastojinsko gospodarenje jedan gospodarski sistem, koji je Judeich teoretski razradio na temelju teorije čistog zemljišnog prihoda (»Bodenreinertragslehre«). Bilo bi pogrešno smatrati, da je njemačko sastojinsko gospodarenje jedini oblik gospodarenja sa sastojinama, jer ima i drugih uređajnih metoda, koje operiraju sa sastojinom, kao najnižom jedinicom. Takve su metode na pr. kombinovano rašestarenje prema Naputku od 19CÖ god., metoda dobnih razreda, francuske kombinovane metode i t. d. Radi toga ćemo u ovoj radnji smatrati pod sastojinskim oblikom gospodarenja takvo gospodarenje kod kojeg je najniža jedinica gospodarenja sastojina čija se drvna masa iskorišćuje ili odjednom (čista sječa) ili postepeno (oplodna ili postupična sječa) bez obzira na metodu i gospodarski sistem, koji se primjenjuje. Pod uzgojnim tipom razumijevat ćemo stanje šume s obzirom na njezin postanak (visoki, niski i srednji uzgojni tip). Pod načinom gospodarenja smatrat ćemo vrstu sječa razlikujući tri osnovna tipa sječe (čista sječa, oplodna sječa i ........ sječa), od kojih svaki tip ima svoje modifikacije. (Miklitz: Bestandeswirtschaft und Altersklassenmethode, Wien 1916, str. 30. Wagner: Lehrbuch der theoretischen Forstetinrichtung, Berlin 1938, str. 199, 210, 214 i 328. Huffei: Economie forestiere. tome II, Parts 1919, str 329; i tome III, 1926, str. 319. Parde: Traite pratique d´amenagement des forets, Paris 1930, str. 24, 108 i 109. Schaeffer: Principes d´estimation forestiere, Nancy 1949, str. 16.) 143 |