DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2. Karakteristike baze za određivanje etata iz maloga u veliko kod sastojinskog oblika gospodarenja Kod sastojinskog oblika gospodarenja gospodarska jedinica je baza za određivanje etata po principu iz maloga u veliko. Radi toga ćemo se detaljnije osvrnuti na pojam gospodarske jedinice, kako je on tretiran u teoriji i praksi. Judeich 2 smatra pod gospodarskom jedinicom (»Betriebsklasse«) sve sastojine dodijeljene istom sječnom redu, odnosno istom poretku dobnih razreda. Za formiranje gospodarskih jedinica navodi on one iste motive, koje smo već ranije spomenuli (ista vrsta drveća, ista stojbina i ista ophodnja) . No u to vrij eme j e već i normalna šuma izgubila neke osobine. Tako se na pr. nije više tražila pravilna postepenost dobnih razreda u prirodnoj šumi. To se odraizuje i u Judeichovo m shvaćanju pojma gospodarske jedinice, koja ne mora činiti suvisli kompleks, ali se mora za svaku gospodarsku jedinicu posebno odrediti etat. J u d e i c h uvida, da je praktički nemoguće u isti mah udovoljiti svim kriterijima za formiranje gospodarskih jedinica. Zbog toga on napominje, da kod obrazovanja gospodarskih jedinica ne treba ići predaleko, pogotovu što se tiče ophodnje. Manje razlike u ophodnjama — kaže Judeic h — ne treba da budu razlog za formiranje posebnih gospodarskih jedinica, jer je poznato, da je ophodnja promjenljiva veličina. Potpunosti radi osvrnut ćemo se i na druge autore u vezi sa gospodarskom podjelom šuma na gospodarske jedinice. Breymann 3 razumijeva pod gospodarskom jedinicom skup svih onih sastojina jednog šumskog kompleksa, s kojima će se gospodariti na isti način i uz istu ophodnju i za koje će se odrediti etat i sastaviti posebna gospodarska osnova, Hey er4 je definirao gospodarsku jedinicu kao skup sastojina jednog istog poretka dobnih razreda, za koje će se ustanoviti posebni etat. Prema G r a n e r u5 je gospodarska jedinica gospodarsko jedinstvo za postignuće normalnog stanja. U suštini G r a n e r također smatra pod gospodarskom jedinicom skup sastojina, koje su udružene u svrhu zajedničkog gospodarenja, time da se za njih mora uspostaviti normalni poredak dobnih razreda i odrediti zajednički etat. Što se tiče veličine gospodarske jedinice, G r a n e r govori načelno o gornjoj i donjoj granici. Gornja granica gospodarske jedinice je veličina »gospodarske cjeline«, a donja granica je određena dopustivom granicom površine godišnje sječine. Kod toga G r a n e r preporuča, da broj gospodarskih jedinica bude svrsishodan, imajući u vidu, da su gospodarske žrtve za uspostavu normalnog stanja 2 Judeich: Forsteinrichtung, Leipzig 1904, str. 169. Osim pojma gospodarske jedinice Judeich razlikuje pojam »gospodarske cjeline« (»Wirtschaftseinheit«), koja je definirana istom kategorijom vlasništva i jedinstvenom upravom. To je upravna jedinica, koja odgovara pojmu šumske uprave sa površinom od 1.000—5.000 ha. »Gospodarska cjelina« se dijeli na gospodarske jedinice, a ove dalje na sjekorede, odjele i otsjeke. 3 Breymann: Anleitung zur Holzmesskunst, Wien 1868, str. 65. 4 Carl Heyer: Die Waldertrags-Regelung, Leipzig 1883, str. 196. U tom djelu Carl Heyer kaže, da izraz »Betriebsklasse« potječe od Hundshagena (Hundshagen: »Forstabschätzung«, 11826.) 5 Gramer: Die Forstbetriebsemrichtumg, Tübingen 1889, str. . . 144 |