DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 19 <-- 19 --> PDF |
veće kod malenih gospodarskih jedinica. U pogledu kriterija za stvaranje gospodarskih jedinica Granerihj e razvrstao na dvije grupe, Prvu grupu čine oni kriteriji na temelju kojih se moraju formirati posebne gospodarske jednice. To su ophodnja i način gospodarenja. Drugu grupu čine oni kriteriji, na temelju kojih se mogu formirati posebne gospodarske jedinice. To su vrsta drveća i gospodarska raznolikost sastojina. Prema W e beru 0 je gospodarska jedinica skup svih sastojina jedne šume, koje će biti podvrgnute u godišnjem potrajnom gospodarenju jednom sječnom redu bez obzira na to da li te sastojine čine prostorno suvislu ili nesuvislu cjelinu. Prema Stoetzeru 7 je gospodarska jedinica skup sastojina, koje pripadaju istom načinu gospodarenja i istoj ophodnji, a njezina je svrha, da se za isti način gospodarenja ili za istu vrstu drveća osigura kontinuitet jednakih prihoda. Stoetzer, kao i Weber i Graner, naglašuje, da se kod formiranja gospodarskih jedinica ne smije ići predaleko, jer je unutar malenih gospodarskih jedinica teže postignuti princip potrajnosti. Osim toga Stoetzer upozorava, da se kod nepravilnog poredka dobnih razreda ne smije zahtjevati kontinuitet jednakih prihoda, ako bi to bilo uvjetovano sa gospodarskim žrtvama. Guttenberg 8 je definirao gospodarsku jedinicu kao skup sastojina unutar šumskog kompleksa, koje su podvrgnute istom načinu gospodarenja i istoj ophodnji kao i istoj svrsi gospodarenja ili istom cilju dobivanja prihoda. Razloge za formiranje gospodarskih jedinca vidi Gutten ber g prvo u različitim formama gospodarenja i drugo u različitim svrhama gospodarenja ili dobivanja prihoda. Poput Judeich a i Gutten ber g naglašava, da gospodarska jedinica ne mora činiti suvisli kompleks. Obzirom na princip potrajnosti Guttenber g je tolerantniji od ostalih autora. On kaže, da je održanje stroge potrajnosti u okviru gospodarskih jedinica potrebno samo u slučaju naročitih potreba (na pr. servitutne šume). U ostalim je slučajevima — naglašuje Guttenber g — dovoljno, da se postigne kontinuitet jednakih prihoda unutar šumskog kompleksa sastavljenog od više gospodarskih jedinica. No i Guttenber g ističe, da treba po mogućnosti nastojati, da se uspostavi normalno stanje unutar svake gospodarske jedinice, jer će se time najsigurnije postignuti najbolje stanje za cijelu šumu. H u f n a g 1!´ tretira gospodarsku jedinicu kao skup sastojina, za koje treba odrediti zajednički etat i zajednički sječni red. On spominje kao kriterije za stvaranje gospodarskih jedinica kategoriju vlasništva, način gospodarenja i veće razlike u ophodnji. Što se tiče principa potrajnosti, on kaže, da taj princip valja primijeniti na cjelokupni šumski posjed. H u f n a g 1 zastupa mišljenje, da treba stvarati veće gospodarske jedinice, kako bi se uklonile gospodarske žrtve, koje nastaju kod uspostave noranalnog stanja u malenim gospodarskim jedinicama. 6 Weber: Lehrbuch der Forsteinriohtung, Berlin 1891, str. 88. 7 Stoetzer: Die Forsteinrichtung, Frankfurt 11898, str. 193. 8 Guttenberg: Die Forstbetriebseinrichtung, Wien-Leipzig 1911, str. 183. 9 Hufnagl: Praktische Forsteinrichtung, Wien 1910, str. 28. 145 |