DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Kasnije H u f n a g l10 ne uzimlje više razlike u ophodnjama kao kriterij za formiranje gospodarskih jedinica, nego smatra osnovnim kriterijem za stvaranje gospodarskih jedinica način gospodarenja. Osim toga, on navodi i druge kriterije za izlučivanje gospodarskih jedinica, kao što su zakonska ograničenja u pogledu uživanja šume, servituti, zaštitne funkcije šume i si. U Pruskoj se razvio pojam pokretnih gospodarskih jedinica (»fliegende Betriebsklasse«). Zbog prirodnih kalamiteta u šumi, kao što su štete od vjetra, snijega, te zbog šteta od vatre, insekata, gljiva i t. d. razumljivo je .da ne mogu sve sastojine istog cilja gospodarenja doseći željenu ophodnju u potpuno zdravom stanju. Zbog toga je T r e b e 1 j a h r11 predložio, da se unutar jedne šumske uprave osnuje više gospodarskih jedinica prema ciljevima gospodarenja, ali tako, da dobni razredi takvih gospodarskih jedinica ne budu na terenu razlučeni po gospodarskim jedinicama, jer se unapred ne može znati, da li će sastojine ovog ili onog dobnog razreda doseći željenu ophodnju u dobru stanju. Radi toga se traži upostava normalne količine dobnih razreda za šumsku upravu kao cjelinu uzimajući u obzir različite ophodnje u njoj i površine, koje im pripadaju. Prema tome, u stvari ne postoje na terenu fiksirane granice takvih gospodarskih jedinica, zbog čega se one zovu pokretne gospodarske jedinice. Osnova sječa sastavlja se samo za prvi period, tako da se sastojine pojedinih dobnih razreda dodjeljuju za sječu gospodarskoj jedinici sa onom ophodnjom, koja najbolje odgovara dotičnim sastojinama s obzirom na njihovo zdravstveno stanje, obzirom na njihov obrast, kvalitet i t. d. To znači, da će se one sastojine, koje su iz bilo kojeg razloga lošeg stanja, dolijeliti za sječu gospodarskim jedinicama sa nižom ophodnjom, dok će se druge sastojine, koje su dobrog stanja, dodijeliti gospodarskim jedinicama sa duljom ophodnjom. Kod takvog premještanja saistojina iz jedne gospodarske jedinice u drugu računska je podloga površina i ophodnja odgovarajućih gospodarskih jedinica. Trebeljahrov a zamisao pokretnih gospodarskih jedinica našla je primjenu u praktičnom uređivanju pruskih šuma, kako se to vidi iz pruske instrukcije 1 2 za uređivanje šuma od 1929. Karakteristika pokretnih gospodarskih jedinica sastoji se u tom, da one nisu teritorijalno fiksirane, no baza za obračunavanje etata je ipak površina pojedine gospodarske jedinice. Osim toga, pokretne gospodarske jedinice uslovljavaju istovrsne sastojinske tipove. Iz definicija pojedinih autora o gospodarskoj jedinici vidimo, da je pojam gospodarske jedinice bio u prvo vrijeme isključivo vezan za princip potrajnosti (Breymann, Heyer, Graner, Judeich, Weber, S t o e t z e r). Tek kasnije (Guttenberg, Hufnag 1) se toleriraju šire granice za postizavanje principa potrajnosti (područje jedne šumske uprave, područje jednog šumskog posjeda i t. d.), ali opet na temelju gospodarske jedinice kao baze za određivanje etata. 10 Hufnagl: Lehrbuch der Forsteinrichtung, Neudamm 1938, str. 18. 11 Trebeljahr: Die Zerlegung der Mischbestände nach Teilflächen. Die preussischen Betriebsregelungsvorschriften. Zeitschrift für Forst-und Jagdwesen, 1922, str. 578 i 746. 12 Anweisung zur Ausführung der Betriebsregelungen in den Preussischen Staatsforsten vom 1. April 1929, str. 13. 146 |