DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ako analiziramo naprijed navedene definicije o gospodarskoj jedinici, vidimo, da one imaju različite ciljeve. Prvi cilj je osiguranje principa potrajnosti. Drugi cilj je određivanje etata, a treći cilj se sastoji u osiguranju jedinstvenog načina gospodarenja unutar gospodarskih jedinica. Zbog različitih ciljeva, što ih imaju gospodarske jedinice, pojavljuje se heterogeni kriteriji za njihovo formiranje. Ti kriteriji za formiranje gospodarskih jedinica sa trostrukim ciljem su toliko raznoliki, da neki autori odustaju od njihove primjene, bilo da ih grupiraju na obavezatne i neobavezatne (G r a n e r), bilo da se zadovoljavaju sa eventualnim odstupanjima od definicije gospodarske jedinice (J u d e i c h), U prirodnoj šumi je gotovo nemoguće udovoljiti istodobno svim kriterijama za formiranje gospodarskh jedinica, što znači, da je vrlo teško ostvariti takvu gospodarsku jedinicu, kako su je definirali spomenuti autori. Radi toga se ograničujemo na ovaj ili onaj kriterij za formiranje gospodarskih jedinica, zbog čega kreiranje gospodarskih jedinica postaje subjektivno. Osim već spomenutih kriterija za formiranje gospodarskih jedinica, potrebno je istaknuti još jedan važan momenat, koji utiče na stvaranje gospodarskih jedinica. To su saobraćajna sredstva, O njihovoj količini i kvaliteti ovise površinske granice za postizavanje principa potrajnosti. Budući da mreža saobraćajnih sredstava neprestano pogresivno raste, evidentno je, da se istodobno proširuju granice za postizavanje potrajnosti (do izvjesne granice!). Time hoćemo naglasiti, da okvir za postizavanje principa potrajnosti nema trajni i fiksni karakter, što se naravno odrazuje i na gospodarske jedinice, čije su granice prema tome promjenljive i pomične13. 13 Radi bolje ilustracije navest ćemo jedan primjer. Neka planinska bukova šuma razdijeljena je na tri gospodarske jedinice (I, II i III). Te su gospodarske jedinice formirane na temelju prirodnih gravitacija. Prva gospodarska jedinica gravitira prema skupini naselja A, druga prema naseljima B, a treća prema naseljima C Budući da između spomenutih naselja A, B i C ne postoji prikladna saobraćajna veza, odlučeno je, da će gospodarska jedinica I služiti za snabdjevanje naselja A, dok će gospodarske jedinice II i III služiti svaka posebno za snabdjevanje naselja B i C. U tom smislu ima se gospodariti sa svakom gospodarskom jedinicom po principu potrajnosti. Međutim, nakon izvjesnog vremena izgrađena je vrlo dobra cesta, koja povezuje naselja A, B i C. Osim toga provedeni su u samoj šumi neki putevi, koji omogućuju prometnu vezu između pojedinih gospodarskih jedinica. Na taj je način naseljima A postala pristupačna gospodarska jedinica II, u kojoj se nalaze Veće drvne mase nego u susjednim gospodarskim jedinicama I i III, koje zbog oskudice na zrelim sastojinama ne mogu više podmirivati potrebe naselja A i C. Zbog toga su sve tri gospodarske jedinice (I, II i III) fuzionirane u jednu gospodarsku jedinicu, koja će u buduće služiti za trajno podmirenje naselja A, B i C. Tako su proširene teritorijalne «granice za postizavanje principa potrajnosti. No nakon nekog vremena iskrčeni su periferni dijelovi te nove gospodarske jedinice i pretvoreni su u poljoprivrednu kulturu zbog oskudice na obradivom zemljištu. I tako su se opet promijenile granice gospodarske jedinice — baze za određivanje etata. Slični slučajevi dešavat će se u najrazličitijoj formi, a rezultat njihova djelovanje odrazit će se u dinamici granica gospodarskih jedinica. Moramo istaknuti, da bi se umjesto fuzioniranja gospodarskih jedinica I, II i III moglo postupiti i na taj način, da su zadržane stare gospodarske jedinice (I, II i III) sa svojim granicama, time da se princip potrajnosti primjeni na cijelu šumu. Držimo, da je nepotrebno dokazivati, da bi se ovakvim postupkom omogućilo samo djelomično izravnanje viškova i manjkova na drvu unutar te šume, pošto bi se svaka gospodarska jedinica tretirala za sebe. 147 |