DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Na nejasnoću definicija gospodarskih jedinica prvi je ukazao W a gner14. On kaže, da ta nejasnoća leži u tome, što su u gospodarskoj jedinici udružene dvije različite zadaće: uređivanje šuma po prostoru i uređivanje šuma po vremenu. To znači, da je gospodarska jedinica u isti mah organ tehničke i ekonomske organizacije šuma. Wagne r naglašuje, da se ne može uvijek zadovoljiti obim zadaćama. S time u vezi on je preporučio, da bi trebalo razlikovati tri tipa gospodarskih jedinica: prvi tip gospodarskih jedinka (»Wirtschaftsklassen«) definiran je istom svrhom gospodarenja, koje pojedini dijelovi šume imaju (na pr. gospodarska šuma, zaštitna šuma, servitutna šuma i t. d.); drugi tip gospodarskih jedinica (»Betriebsklassen«) definiran je istim načinom gospodarenja (na pr. visoka šuma, srednja šuma, niska šuma i t. d.); treći tip gospodarskih jedinica služi za određivanje etata {»Ertragsregelungsklassen«). Wagne r nije pobliže razradio ta tri tipa gospodarskih jedinica s obzirom na njihovu praktičnu primjenu, tako da je nejasnoća u pojmu gospodarske jedinice ostala i dalje, To se najbolje vidi po Baadero v o m shvaćanju gospodarske jedinice. Baader15 se ne slaže sa Wagnerovim mišljenjem. On vidi u osiguranju principa potrajnosti glavni razlog za stvaranje gospodarskih jedinica, pa i sam kaže, da se gospodarske jedinice kreiraju radi postizavanja potrajnosti prihoda, a ne radi tehnike gospodarenja ili prostornoga reda u šumi, Prema njegovu mišljenju gospodarska jedinica mora obuhvatati one sastojine, za koje će se zajednički odrediti etat, što nema po njegovu shvaćanju nikakove veze s načinom gospodarenja i prostornim redom u šumi. U tom smislu Baade r tolerira, da sastojine različitih gospodarskih jedinica mogu pripadati istom sjekoredu. Na temelju uskog shvaćanja principa potrajnosti Baade r preporuča, da glavni kriterij za formiranje gospodarskih jedinica budu »iste ophodnje«. S obzirom na činjenicu da se u prirodnoj šumi različitih stojbina pojavljuju kod istog cilja gospodarenja različite ophodnje, odnosno bolje reći različite sječive dobi, on uzimlje srednju ophodnju kao bazu za formiranje gospodarskih jedinica, Osim ophodnje spominje on i druge motive za izlučivanje gospodarskih jedinica, kao što su vrsta drveća, uzgojni tip šume i vrsta sječe (na pr. oplodna i čista sječa u visokim šumama), Baaderov o tretiranje gospodarske jedinice se u načelu podudara sa shvaćanjem najstarijih njemačkih autora, koji su smatrali gospodarsku jedinicu bazom za postizavanje potrajnosti. U našoj literaturi postoji analogno tretiranje poima gospodarske jedinice16. 14 Wagner: Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung, Berlin 1928, str. 18 i 253. 15 Baader: Forsteinrichtung als nachhaltige Betriebsführung und Betriebsplanung, Frankfurt 1942, str. 1S2. 16 N e na d i ć smatra pod gospodarskom jedinicom skup sastojina, koje se udružuju u zajedničku gospodarsku cjelinu, u kojoj gospodarenje valja voditi na poseban i jedinstven način u jednoj ophodnji. (Nenadić. Uređivanje šuma, Zagreb 1929. str. 146.) Šenši n naziva gospodarsku jedinicu »gazdinskom klasom«, za koju kaže, da je niz sastojina jednakih po sastavu, koje iziskuju iste metode gazdovanja, načina sječe i jednaku ophodnju. (Šenšin: Uređenje šuma, Beograd 1934, str. 101.) Loge r je definirao gospodarsku jedinicu kao skup sastojina, koje imaju isti uzgojni oblik i istu ophodnja, a udružuju se u cjelinu s obzirom na jednak cilj go 148 |