DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Schaeffer 2 6 smatra pod serijom stvarnu jedinicu uređivanja šuma, te kaže, da je pojam serije vezan za pojam gospodarske osnove. U francuskom uređivanju šuma smatra se kao minimalna površina serije za visoke šume oplodne sječe površina od 100 ha, a za niske i srednje šume površina od 40 ha. Kao optimalnu površinu serije za šume oplodne sječe navodi Pa r d e površinu od 500 ha, a za seriju srednje i niske šume površinu od 250—300 ha. Francuski autori (Huffel, Pard e i Schaeffer ) spominju različite motive, zbog kojih je potrebno izvršiti podjelu sekcije na serije. Ti su motivi šumsko-uzgojnog i ekonomskog karaktera. Stvaranjem većeg broja serija unutar jedne sekcije povećava se broj sječina. Tvrdi se, da će na taj način biti bolje osigurano prirodno pomlađivanje, a štetno djelovanje elementarnih i ostalih nepogoda da će biti svedeno na minimum. To je prvi razlog šumsko-uzgojnog karaktera. Nije potrebno posebno dokazivati, da se broj sječina može povećati bez izlučivanja posebnih serija, naravno uz uvjet da dobni razredi ne moraju biti suvisle cjeline. (U francuskom je uređivanju šuma do nedavno važio zahtjev, da svaki dobni razred čini suvislu cjelinu ili afektaciju). Druga grupa motiva je ekonomskog karaktera. Spomenuti autori ističu, da je lakše postignuti princip potrajnosti prihoda za cijelu sekciju različitih stojbinskih i sastojnskih prilika, ako se umjesto jedne nehomogene serije formira više manjih homogenih serija. Osim toga navode se i drugi motivi kao na pr. podmirenje lokalnih potreba na drvu, razlike u izvozu drva i t. d. Princip homogenosti stojbinskih uslova (tla i klime) u seriji uistinu je velika prednost francuskih gospodarskih jedinica, jer je time uklonjena potreba reduciranja konkretnih površina na zajednički stojbinski bonitet, što se gotovo redovito mora izvršiti u njemačkim gospodarskim jedinicama. No princip homogenosti stojbinskih uslova unutar serije nije u skladu sa zahtjevom, da serija mora biti suvisla cjelina. Što se tiče kriterija za formiranje serija, Huffe l ne smatra različite ophodnje i različite vrste drveća, obavezatnim kriterijima za formiranje serija. Pard e i Schaeffe r uopće ne spominju momenat različitih ophodnje i različite vrste drveća, obavezatnim kriterijima za formiranje mogu tako formirati da obuhvataju sastojine različitih ciljeva gospodarenja, dakle različitih ophodnji. Francuske kombinirane metode i to metoda pokretnih afektacija (methode des affectations revocables) i metoda jedinstvene afektacije (methode de Paffectation unique) to omogućavaju27. U našoj je literaturi M i 1 e t i ć istaknuo, da će u modernom šumskom gospodarstvu sve više slabiti kriterij »jednaka ophodnja« kao uslov za stvaranje gospodarskih jedinica28. 26 Ph. Guiner, A. Oudin, L. Schaeffer: Technique forestiere, Paris 1947, str. 329. Schaeffer: Cours d´amenagement, (skripta), Nancy 1948. str. 36. 27 Na pr. Neka šuma površine od 5000 ha sastoji sc od 3000 ha čistih hrastovih sastojina i 200© ha čistih bukovih sastojina. Sa hrastovim sastojinama se gospodari u 150-godišnjoj, a sa bukovim sastojinama u 100-godišnjoj ophodnji. Prema metodi prom enljivih afektacija bit će prvi period od 20 godina, za koji se sastavlja posebna osnova sječa, nadijeljen sa 800 ha te šume i to sa 400 ha hrastovih i 400 ha bukovih sastojina, naravno uz pretpostavku da je gospodarska struktura te šume pravilna. 28 Miletić: Uređivanje državnih šuma, Šumarski List, Zagreb 1926, str. 174. 150 |