DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Francusko definiranje gospodarske jedinice je jedinstveno i jasno. Za razliku od njemačke gospodarske jedinice francuska je serija vezana samo uz tri kriterija. To su jedinstvo stojbinskih uslova, pravilna gospodarska struktura i suvislost serije bez obzira na sastojinske i gospodarske odnose. To je razumljivo, ako uočimo činjenicu, da se francuska serija razvila iz pojma niske uređene šume (»le taillis revenant«) odnosno iz pojma »svlvae minutae«, a ne iz teorije idealne šume, koja je specifična za njemačko šumarstvo. No u pravilu i u jednih i u drugih je gospodarska jedinica baza za računanje etata, te se etat šume određuje po principu iz maloga u veliko. Takvo teoretsko tretiranje baze za određivanje etata odrazilo se i u praktičnom uređivanju šuma. Jugoslavenska instrukcija30 za uređivanje državnih šuma od 1931 godine smatra pod gospodarskom jedinicom »skup sastojina jedne gospodarske cjeline, u kojima gospodarenje valja voditi po istim smjernicama, na jednak način i uz jednaku ophodnju i za koje se zajednički određuje prihod«, Prema toj instrukciji gospodarska cjelina je najviša edinica šumsko-tehničkog razdjeljenja, te se pod njom razumijeva ono šumsko područje, za koje se ima sastaviti samostalni uređajni elaborat. S v a j c a r s k a i n s t r u k c i j a31 za uređivanje šuma javnog značaja definira gospodarsku jedinicu ovako: »Šume, koje su podvrgnute istoj ophodnji i za koje se posebno određuje etat, grupiraju se u gospodarske jedinice kantona. Ne može se dozvoli´ti više metoda gospodarenja i više ophodnja u istoj gospodarskoj jedinici«. Mađarska instrukcij a32 za uređivanje državnih šuma od godine 1930 definira gospodarsku jedinicu na slijedeći način: »Dijelovi šumskog područja (ili okruga), s kojima se gospodari po istim načelima (isti način gospodarenja, ista ophodnja) i koji imaju isti gospodarski cilj čine gospodarsku jedinicu. Gospodarska jedinica je u načelu okarakterizirana time, što se za nju određuje prihod i raspored dobnih razreda; prema tome ona pretstavlja jedan okvir, unutar kojega nastojimo stabilizirati potrajno gospodarenje«. Tako je gospodarska jedinica postala umjetni okvir šume, unutar kojeg treba u pravilu postignuti potrajnost prihoda i za koji treba posebno odraditi etat. No s druge strane treba konstatirati, da princip potrajnosti poprima :ve šire značenje. Postepenim razvojem saobraćajnih sredstava omogućeno je izravnavanje viškova i manjkova na drvu u širim granicama, nego "to su gospodarske jedinice. Osim toga, drvo je našlo širu primjenu u ´.ehnici, drvnoj i kemijskoj industriji, tako da su se izmijenili ciljevi šumkog gospodarstva. Princip ekonomičnosti sve više potiskuje usko shvaćanje principa potrajnosti. To su razlozi, zbog kojih je princip potrajnosti unutar gospodarskih jedinica izgubio svoju važnost, pogotovu za one 30 Uputstva za uređivanje državnih šuma, Ministarstvo šuma i rudnika br. 33.820 d 29. XII. 1931. Beograd. 31 Guide pour la redaction destructions cantonales sur l´amćnagement des forets publiques de la Suisse, Plans d´amenagement des forets, Rome 1930. 32 Instructions pour l´amenagement des forets, 1920, Hongrie, Plans d´amenagement des forets, Rome 1932. 152 |