DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 30 <-- 30 --> PDF |
2. Prednosti i nedostaci određivanja etata iz velikoga u malo kod različitih oblika gospodarenja Određivanje etata iz velikoga u malo može se uspješno primijeniti na visoke šume sastojinskog oblika gospodarenja. Stoga ćemo najprije razmotriti najvažnije razloge, koji govore u prilog takvog načina određivanja etata kod visokih šuma gole i oplodne sječe. Jedan od osnovnih razloga za uređivanje šuma iz velikoga u malo sastoji se u tome, što je kod takvog načina uređivanja šuma omogućeno, da se baza za računanje etata odvoji od baze za provođenje jedinstvenih šumsko-uzgojnih i šumsko-gospodarskih mjera. Moramo istaknuti, da se samim određivanjem etata, odnosno reguliranjem uživanja šuma, ne može polučiti potrajna, a kamo li progresivna šumska proizvodnja, za kojom danas težimo. Da bi se to moglo postignuti, potrebno je, da se — uz pravilno reguliranje uživanja šume — uzgajanje i njegovanje šuma usmjeri ne samo u pravcu trajnog održavanja nego i u pravcu pojačanja proizvodnih snaga šume. Trajno održavanje proizvodnih snaga osigurano je u prvom redu održanjem optimalnih stojbinskih uslova šume1, dok je poboljšanje proizvodnih snaga šume uvjetovano valjanim i intenzivnim uzgajanjem i njegovanjem sastojina. Radi toga se šumsko gospodarstvo mora bazirati na šumsko-uzgojnom i šumsko-uređajnom planiranju. Kod uređivanja šuma iz maloga u veliko to nije uvijek moguće, jer je kod takvog uređivanja šuma gospodarska jedinica istovremeno baza za jedno i drugo planiranje2. Uređivanje šuma iz velikoga u malo omogućuje nam, da razlučimo bazu za šumsko-uzgojno planiranje od baze za uređajno planiranje. S jedne strane mogu se osnovati šumsko-uzigojne gospodarske (jedinice. Po d š u m s k o-u zgojnim gospodarskim jedinicama smatramo suvisle komplekse šuma istih ili sličnih stojbinskih uslova bez obzira na vrstu drveća i ophodn j u. Na takve gospodarske jedinice će se primijeniti iste ili slične smjernice gospodarenja i uzgajanja šuma bez obzira na princip prihodne potrajnosti u njima. S druge strane možemo osnovati neovisno od šumskouzgojnih gospodarskih jedinica računsku podlogu za određivanje etata u formi računskih gospodarskih jedinica. Prema tome bi šumsko-uzgojne gospodarske jedinice činile bazu za gospodarenje, za prostorno uređivanje šuma i za šumsko-uzgojno planiranje, dok bi računske gospodarske jedi Hartmann: Durch forstliche Standortsbeurteilung zur forstlichen Produktionssteigerung, Allgemeine Forst-und Holzwirtschaftliche Zeitung, 1948; No 1/2 i 3/4. 2 Kao dokaz da gospodarska jedinica ne može biti uvijek istovremeno baza za šumsko-uzgojno i šumsko-uređajno planiranje navodima Wagnerov primjer. U jednom šumskom predjelu se provodi konverzija bukove šume u smrekovu, tako da su mlađi dobni razredi sastavljeni od smrekovih sastojdna, dok starije dobne razrede čine bukove sastojine. Sa šumsko-uzgojnog gledišta spomenuti šumski predjel treba da čini jednu jedinicu. Sa gledišta određivanja etata bilo bi potrebno formirati dvije različite gospodarske jedinice — bukovu gospodarsku jedinicu i smrekovu gospodarsku jedinicu. (Wagner: Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtimg, Berlin .28, str. 253.) 156 |