DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 32     <-- 32 -->        PDF

centriranja sječa bit će u prvo vrijeme potreban. Sa gledišta zaštite šuma,
kao i sa gledišta uzgajanja šuma, koncentracija sječa pretstavlja svakako
veliki nedostatak. Taj se nedostatak očituje u tome, što takvim postupkom
s jedne strane izlažemo sječine većoj opasnosti od insekata, gljiva i ostalih
repogoda, dok s druge strane stvaramo jednolične sastojine na većim površinama.
No uređivanje šuma iz velikoga u malo ne isključuje gospodarenje
na malenim površinama (kao što je na pr. »njemačko sastojinsko gospodarenje
«), te se ono može primijeniti, a i moralo bi se primjenjivati u
svim onim šumama, gdje za to postoje potrebni uslovi (dobra mreža šumskih
transportnih sredstava). U tom smjeru treba da dođu do izražaja
šumsko-uzgojne gospodarske jedinice, koje imaju svrhu, da obuhvate šumsko-
uzgojne momente, kao i momente zaštite i prostornog uređivanja šuma.


Što se tiče niskog uzgojnog tipa sa golom sječom ističemo, da mnogi
momenti, koje smo naveli u prilog novog načina uređivanja šuma, nemaju
za niske šume ono značenje, kao za visoke šume gole i oplodne sječe. Tako
na pr. razlučivanje računske baze za određivanje etata od gospodarske
baze za jedinstveno vođenje gospodarenja nije za sada od neke naročite
važnosti u niskim šumama. Drugi motiv, koji se odnosi na uspostavu pravilne
gospodarske strukture, također je mnogo značajniji kod visokih šuma
gole i oplodne sječe nego kod niskih šuma na koje se primjenjuju obično
kratke ophodnje, tako da je i na manjim površinama omogućeno relativno
brzo postizavanje pravilne količine dobnih razreda.


Kako vidimo određivanje etata iz velikoga u malo ima naročite prednosti
kod sastojinskog oblika gospodarenja i to kod visokog uzgojnog tipa.


Kod stablimičnog oblika gospodarenja upravo je obrnuto. Razlučivanje
baze za određivanje etata od baze za gospodarenje nije nužno, jer
šumsko-uzgojno i šumsko-uređajno planiranje može kod prebornih šuma
počivati na istoj bazi. To su pokazale kontrolne metode, koje omogućuju
istodobno pravilno reguliranje prihoda i progresivnu šumsko proizvodnju4.


Određivanje etata po principu iz velikoga u malo nije svojstveno prebornim
šumama. To proizlazi iz samog poimanja prebornih šuma, čiji je
normalitet vezan za relativno malene površine. Određivanjem etata iz
velikoga u malo nemoguće je uspješno postignuti takav normalitet. Stoga
spomenuti način određivanja etata treba da bude iznimka u prebornim
šumama. Ta se iznimka može tolerirati jedino kod ekstenzivnog gospodarstva,
gdje se ne radi o čistom prebornom gospodarenju nego o jednoj prelaznoj
formi gospodarenja između preborne i oplodne sječe. Razlog za to
leži u tome, što se određivanjem etata iz velikoga u malo postizava elastičnije
disponiranje etata na pojedine dijelove gospodarske jedinice.


Na preborne se šume može uspješno primijeniti princip određivanja
etata iz velikoga u malo u kombinaciji sa određivanjem etata iz maloga u
veliko. Etat određen iz velikoga u malo služi kao baza za izravnavanje
etata među odjelima i gospodarskim jedinicama; etat svakog pojedinog
odjela omogućuje pravilnu dispoziciju cjelokupnog etata gospodarske jedinice.


4 Biolley: L´amenagement des forets, Paris 1922, str. 60 i 61.
Baader: Die Forsteinrichtung als nachhaltige Betriebsführung und Betriebsplanung,
Frankfurt 1942, str. 214 i 318.


158