DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Na mješoviti oblik gospodarenja (srednja šuma) ne će se primjenjivati princip uređivanja šuma iz velikoga u malo iz razloga, koje smo već spomenuli djelomično kod stablimičnog gospodarenja, a djelomično kod sastojinskog oblika gospodarenja niskog uzgojnog tipa šuma. Pošto smo prikazali prednosti i mane uređivanja šuma iz velikoga u malo s obzirom na različite oblike šumskog gospodarenja, nameću nam se dalje dva osnovna problema. Prvi problem se sastoji u tome, da odredimo, na koje se visoke šume gole i oplodne sječe može primijeniti ovakav način određivanja etata s obzirom na različite funkcije tih šuma. Drugi problem se odnosi na ustanovljivanje površinskih granica, unutar kojih bi se moglo primijeniti računanje etata po principu iz velikoga u malo. 3. Određivanje etata iz velikoga u malo s obzirom na različite funkcije šuma Prema funkciji, što ih šume imaju, možemo razlikovati dva osnovna tipa šuma sa svim mogućim prelaznim formama. Jedno su gospodarske šume, koje služe isključivo gospodarskim ciljevima. Drugo su zaštitne šume, koje imaju isključivo zaštitni karakter u pogledu hidrološkom, klimatskom, strateškom i si.5 Sasvim je razumljivo, da i gospodarske šume imaju zaštitnu funkciju. No smatramo, da je zaštitna funkcija gospodarskih šuma osigurana racionalnim šumskim gospodarenjem, te je stoga možemo zanemariti u pojmu gospodarske šume (pretpostavljajući racionalno šumsko gospodarenje!). Funkcija zaštitnih šuma postizava se potpunim ili djelomičnim ograničenjem gospodarskih ciljeva, tako da se u takvim šumama gotovo redovito vodi stablimično gospodarenje. Iz toga slijedi, da su zaštitne šume same po sebi isključene od određivanja etata po principu iz velikoga u malo. Sto se tiče gospodarskih šuma potrebno je prosuditi kakve gospodarske ciljeve imaju te šume. U sadanjoj ekonomskoj strukturi naše zemlje možemo razlikovati u glavnom dva tipa gospodarskih šuma8. Jedno su 5 U SSSR je izvršena podjela šuma prema funkciji, koju šume imaju u pojedinim krajevima. Razlikuju se tri zone šuma. Prvu zonu čine šume, koje imaju zaštitnu funkciju. U toj su zoni dozvoljene samo sanitarne sječe. U drugoj zoni se nalaze šume sa kojima valja gospodariti u smislu raznoteže između sječe i prirasta. Treću zonu čine šume, koje su još neotvorene (sjeverni i sjeveroistočni dijelovi SSSR), te pretstavljaju sirovinske baze za slobodno iskorišćivanje uz izvjesno ograničenje. To se ograničenje sastoji u tome, da se oko 26% šuma te zone ima izdvojiti radi podmirenja lokalnih potreba na drvu i radi zaštitnih funkcija odnosnih šuma. Na tako izdvojene šume treba primijeniti principe gospodarenja, koji važe za drugu zonu. (......: 06 ...... ...«... ................. .........., ...... ..............., ...... 1947.) U FNRJ je izvršena podjela šuma na upravno-gospodarskoj bazi. Sve državne šume jedne republike se dijele na šume lokalnog, republikanskog i općedržavnog značaja. Sume lokalnog značaja su sve državne šume, koje potpadaju pod neposrednu upravu narodnih odbora. Takvim se šumama smatraju šume, koje su u neposrednoj blizini naselja sa isključivim ili prvenstvenim zadatkom podmirivanja narodnih potreba, a koje se radi bolje arondacije republikanskih i općedržavnih šumskih gospodarstava po svejoj veličini i položaju ne mogu uključiti u sastav republikanskih 159 |