DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 38 <-- 38 --> PDF |
pravilnu gospodarsku strukturu, a da su usto zadovoljeni i ostali već spomenuti faktori. Na taj bi način dobili prirodne cjeline — prirodna područja šuma — na koja bi se mogle primijeniti slične (ako ne baš iste!) metode tizgajanja i njegovanja šuma, uređivanja šuma, gospodarske politike i si., pogotovu kad bi takve oblasti postale i upravne jedinice višega reda (šumska gospodarstva). Unutar tako osnovanih šumsko-gospodarskih oblasti razlikovat će se u pravilu zona lokalnih i zona republikanskih i općedržavnih šuma. Na gospodarske šume gole i oplodne sječe druge zone trebalo bi primijeniti princip određivanja etata iz´velikoga u malo. Okvir za takvo određivanje etata bit će granice šumsko-gospodarskih oblasti. To znači, da bi šumskogospodarska oblast bila baza unutar koje bi se moglo disponirati sa drvnim masama spomenutih šuma po principu periodičke potrajnosti, koja u tom slučaju dobiva karakter dinamičnosti. 5. Karakteristike baze za određivanje etata iz velikoga u malo Privremena Uputstva za uređivanje šuma FNR J od 1946 god, ! Opća uputstva za uređivanje šuma FNRJ od 1948 god, propisuju uređivanje šuma na bazi gospodarskih jedinica višega reda. Premda se šumsko-privredno područje smatra prema tim uputstvi m a kao osnovna jedinica uređivanja šuma, ipak su ta uputstv a zadržala princip određivanja etata iz maloga u veliko kod sastojinskog oblika gospodarenja. No iz dosadanjeg smo izlaganja vidjeli, da određivanje etata iz velikoga u malo ima naročite prednosti pred određivanjem etata iz maloga u veliko baš kod sastojinskog oblika gospodarenja. Stoga držimo, da bi se novi način računanja etata na bazi računskih gospodarskih jedinica — kako smo ga opisali — mogao primijeniti na naše republikanske šume gole i oplodne sječe. Potpunosti radi spominjemo, da se u njemačkoj literaturi sličnom problematikom bavio Abetz , Stoga ćemo se ovdje detaljnije osvrnuti na njegova razmatranja i na njegove zaključke. U svojoj raspravi »Zur Frage der Bildung von Betriebsklassen19 bavi se Abet z pitanjem da li su gospodarske jedinice dosadanjeg tipa potrebne i kakvo značenje one imaju kod proširenog shvaćanja pojma potrajnosti, koji se odnosi na cjelokupni šumski posjed (Wirtschaftsbezirk). Abet z je nazvao gospodarske jedinice dosadanjeg tipa realnim gospodarskim jedinicama, koje je definirao, kao jasno izdvojene šumske površine jednog šumskog kompleksa bilo da čine suvisli ili nesuvisli kompleks s kojim treba gospodariti po principu potrajnosti. Abet z ističe, da su takve gospodarske jedinice nepodesne kod šireg shvaćanja pojma potrajnosti ,te kaže, da su one zakazale kod mje 10 Abetz: Zur Frage der Bildung von Betriebsklassen, Forstarhiv, 1935, str. 210— 226. Abetz: Nachhaltigkeit und Reinertrag in ihrer Bedeutung für die Herleitung angemessener Rohholzpreise, Der Deutsche Forstwirt, .39, str. 661. 164 |