DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 39 <-- 39 --> PDF |
šovitih sastojina ne samo s obzirom na statističke podatke, nego i s obzirom na princip potrajnosti pojedinih vrsta drveća. Pri tom misli A b e t z na prusku instrukciju za uređivanje šuma (BRA) od 1929 godine20, koja se osniva na realnim gospodarskim jedinicama i na metodi dobnih razreda. Kod primjene površinskih metoda na mješovite sastojine događa se, da godišnji etati budu po kumulativno} količini drvne mase podjednaki, ali da divergiraju obzirom na drvne mase pojedinih vrsta drveća. To je — kako A b e t z piše — posljedica metode dobnih razreda i realnih gospodarskih jedinica kod kojih se u ime godišnjeg etata dodjeljuju ukupne površine mješovitih sastojina prema glavnoj vrsti drveća. Radi toga A b e t z zabacuje u načelu upotrebu realnih gospodarskih jedinica, kao sredstva za postizavanje principa potrajnosti. Umjesto njih on preporuča idealne gospodarske jedinice (»ideellen Nachhaltsregelungsklassen«) pod kojima smatra računski skup sastojina ili elemenata sastojina razlučenih po vrstama drveća, ophodnjama i sortümentima. Ako prema A b e t z u razlučimo sastojine po vrstama drveća, ophodnjama i sortimentima, rijetko kada će nam uspjeti zadržati s as toj inu kao cjelinu. Takvim ćemo postupkom doći do debljmskih, odnosno sortimentskih razreda. Zbog toga su Abetzove idealne gospodarske jedinice u stvari sortimentski razredi razlučeni po vrstama drveća i ophodnjama, što i sam A b e t z ističe u spomenutoj raspravi, kad govori o idealnim gospodarskim jedinicama. (»Wir haben es hier mit ausgesprochen ideellen Nachhaltsklassen zu tun, da es sich in diesem Fall nicht nur um keine Bestände, sondern streng genommen nicht einmal um ganze Bäume handelt, vielmehr nur um Teile solcher!«) Osiguranje potrajnosti prihoda želi A b e t z postići unutar jednog šumskog posjeda pomoću takvih idealnih gospodarskih jedinica primjenom prirasnih i kontrolnih metoda21. Za uspješno vođenje šumskog gospodarenja on predlaže formiranje gospodarskih jedinica (»Betriebstyp«), koje imaju za cilj jedinstveni način gospodarenja. Te gospodarske jedinice pretstavljaju skup sastojina, koje pokazuju iste stojbinske i sastojinske odnose, ili za koje će se u buduće nastojati uspostaviti isti sastojinski odnosi. Formiranje takvih gospodarskih jedinica ovisno je o biljno-sociološkim i pedološkim elementima s jedne strane i ekonomskim elementima s druge strane. Kako vidimo Abetzov e gospodarske jedinice (»Betriebstyp«) odgovaraju donekle pojmu naših šumsko-uzgojnih gospodarskih jedinica. A b e t z je protegnuo kontrolne metode uređivanja šuma na sve oblike gospodarenja22. On kao pretstavnik bilanciranja i knjigovodstva -" Anweisung zur Ausführung der Betriebsregelungcn in den Preussischen Staatsforsten von 1 april 1929. 21 Pojam idealnih gospodarskih jedinica prihvaćen je kasnije u Pruskoj (Pruska instrukcija za uređivanje šuma od 1938 god.) Abetz: Forsteinrichtung und Waldbau in den neuen Preuss. Erlassen und Verfügungen, Allgemeine Forst- und Jagdzeitung, 1938, str. 366.). 22 Pod utjecajem njemačkog uređivanja šuma, koje je prvo primijenilo kontrolnu metodu na visoke šume gole i oplodne sječe (Baader: Forsteinrichtung, Frankfurt 1942, str. 275), počela se i kod nas primjenjivati ta metoda na sastojinski oblik gospodarenja. 165 |