DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Etat razlučen po vrstama drveća i sortimentima ,a određen na bazi idealnih gospodarskih jedinica pomoću prirasnih i kontrolnih metoda ne će se u pravilu moći realizirati kod sastojinskog oblika gospodarenja, jer je vrlo malo vjerojatno, da bi u svim sastojinama postojao isti omjer smjese2´. Radi toga držimo, da su idealne gospodarske jedinice nepodesne za sastojinski oblik gospodarenja. One za sada nisu uopće kod nas naišle na primjenu25. Umjesto idealnih gospodarskih jedinica predlažemo računske gospodarske jedinice kao bazu za određivanje etata iz velikoga u malo kod sastojinskog oblika gospodarenja. Pod računskim gospodarskim jedinicama — kako rekosmo — razumijevamo skup svih sastojina istog tipa šume i iste stojbine unutar jedne šumsko-gospodarske oblasti. To praktički znači^ da će svi odjeli, odnosno odsjeci, iste vrste drveća, odnosno istog ili sličnog omjera smjese i iste stojbine činiti posebnu računsku gospodarsku jedinicu. Kod određivanja tipova šume valja se ograničiti u prvom redu na čiste i mješovite sastoj´ine. Ove posljednje treba dalje podijeliti prema omjeru smjese na nekoliko najglavnijih tipova. Što se tiče boniteta stojbine, smatramo, da bi za formiranje računskih gospodarskih jedinica trebalo uzeli manje stojbinskih boniteta, a samo bonitiranje valjalo bi izvršiti direktnim metodama isključujući istodobnu upotrebu različitih prirasno-prihodnih tabela. Stvaranjem računskih gospodarskih jedinica uklonili smo subjektivni momenat kod određivanja etata, koji se očitovao u subjektivnom formiranju gospodarskih jedinica dosadanjeg tipa. Za razliku od neprirodnih realnih i idealnih gospodarskih jedinica, računske gospodarske jedinice pretstavljaju prirodna područja šuma. Takva područja ne će biti, doduše, suvisli kompleksi, nego će to najčešće biti povezani ili nepovezani pojasevi, lanci, krpe, krpice i si., no oni će uvijek prestavljati prirodnu šumu, prirodnu zajednicu čistih ili mješovitih sastojina. Osim toga, formiranjem računskih i šumsko-uzgojnih gospodarskih jedinica odijelili smo bazu za određivanje etata od baze za prostorno uređivanje šuma. Računske gospodarske jedinice imaju samo funkciju baze za određivanje etata i baze za planiranje šumskog gospodarstva, dok šumsko-uzgojne gospodarske jedinice služe kao baza za gospodarenje, uzgajanje, njegovanje i prostorno uređivanje šuma. 24 Pretpostavimo, da smo za jedan šumski kompleks mješovitih bukovih i hrastovih šuma sračunali na temelju idealnih gospodarskih jedinica etat od A m3 bukovine i B m´ hrastovine. Kod sastojinskog oblika gospodarenja je sigurno, da ćemo sjeći one sastojine, koje su zrele za sječu, a u kojima se može provesti sječa sa šumsko- uzgojnog i uređajnog gledišta. Malo je vjerojatno, da će se moći realizirati izračunati etat u željenom omjeru (A : B). U koliko bi baš i postojao u tim sastojinama spomenuti omjer smjese morat će se prilikom oplodne sječe više voditi računa o stanju pomlatka, nego li o realizaciji izračunatog omjera vrsta drveća. 23 Frančišković: Savremeni problemi uređivanja šuma u Njemačkoj, Šumarski List, Zagreb 1940, str. 591. Loger: Osvrt na članak ing. Frančiškovića: »Savremeni problemi uređivanja šuma u Njemačkoj«, Šumarski List, Zagreb 1941, str. 264. Frančišković: Primjedbe mojem referatu o problemima uređivanja šuma u Njemačkoj, Šumarski List, Zagreb 1941, str. 3*14. 167 |