DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Što se tiče stalnosti (nepromjenljivosti) granica računskih gospodarskih jedinica ističemo, da ie tu sitalnost nemoguće postignuti. No periodičkim revizijama uređajnih elaborata moći će se ipak promjene granica računskih gospodarskih jedinica obuhvatiti. Kod stablimičnog gospodarenja je gospodarska jedinica baza za određivanje etata iz velikog u malo. Ako se ponovno osvrnemo na definicije pojedinih autora o gospodarskoj jedinici, vidjet ćemo, da se te definicije odnose kod njemačkih autora u glavnom samo na sastojinski oblik gospodarenja. Definicije francuskih autora obuhvataju i stablimični oblik gospodarenja. Kod sastojinskog oblika gospodarenja definirana je serija jednim potpunim nizom dobnih razreda. Kod stablimičnog gospodarenja definirana je serija jednim nizom sječina (podjednake površine!)26 čiji je broj jednak broju godina ophodnjice. Što je ophodnjica kraća, to se više približavamo čistom prebornom obliku šume, a to postizavamo onda, kad je ophodnjica jednaka jednoj godini. Obrnuto, što je ophodnjica duža, to se više udaljujemo od prebornog oblika šume i približamo se visokoj šumi oplodnc sječe, te konačno dolazimo do visoke šume gole sječe. To se događa onda, kad je ophodnjica jednaka ophodnji. Iz ovog se izlaganja jasno razabire pojam i veličina gospodarske jedinice. Dok je kod sastojinskog oblika gospodarenja minimalna površina gospodarske jedinice definirana onolikim brojem dobnih stepena (naravski jednake površine!) koliko ophodnja broji godina, dotle je kod prebornog načina gospodarenja minimalna površina gospodarske jedinice jednaka površini jednog odjela (nekoliko nektara). Za preborne šume smatraju Francuzi kao optimalnu površinu gospodarske jedinice 250—300ha27. Ta je površina u stvari produkt dužine ophodnjice (10—15 godina) i površine godišnje sječine, odnosno odjela (oko 20 ha). Iz ranijeg izlaganja je poznato, da su kod formiranja serija u šumama sastojinskog oblika gospodarenja mjerodavna tri kriterija: pravilna gospodarska struktura, jedinstvo stojbinskih uslova i teritorijalna suvislost serije. Kod stablimičnog gospodarenja formiranje serija je daleko jednostavnije, jer ovisi samo o dva kriterija. To je jedinstvo stojbinskih uslova i teritorijalna suvislost serije. Zbog toga je smanjen subjektivni momenat kod formiranja serija u prebornim šumama, U koliko bi taj momenat došao do izražaja, on ne će utjecati na etat preborne šume, ako se upotrijebi kombinacija određivanja etata iz velikoga u malo i iz maloga u veliko. Kako vidimo francuske serije kod prebornih šuma odgovaraju našem pojmu šumsko-uzgojnih gospodarskih jedinica, koje bi se mogle primijeniti i na preborne šume republikanskog i općedržavnog značaja. U prebornim šumama lokalnog značaja ovisit će formiranja gospodarskih jedinica u prvom redu o položaju i grupaciji naselja, koja dolaze u obzir za trajno podmirenje ogrjevnim drvetom iz dotičnih šuma. Takve će gospodarske jedinice imati u glavnom karakteristike klasičnih gospo -e Potpunosti radi spominjemo, da u njemačkoj literaturi Wagner također zamišlja prostorno uređivanje prebornih šuma na taj način, da se gospodarska jedinica razdijeli na jednako vrijedne sječine kojih broj treba da odgovara broju godina izabrane ophodnjice. (Wagner: Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung, Berlin 1938, str. 126.) 27 Parde: Traite pratique d´amenagement des forets, Paris 1930, str. 400. 168 |