DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 43 <-- 43 --> PDF |
darskih jedinica, pa je na njih potrebno protegnuti one uređajne metode, koje su neovisne o tim karakteristikama. Podjela šuma na šumsko-uzgojne i računske gospodarske jedinice kako smo je naprijed opisali počiva na unutrašnjoj podjeli šume na odjele i odsjeke. Kod unutrašnje podjele šuma mogu se razlikovati dva sistema — njemački i francuski.28 U našim je šumama primijenjen njemački sistem unutrašnje podjele.29 Taj se sistem sastoji u tom, da se najprije izvede podjela šume obzirom na gospodarske i upravne momente. U tu svrhu se nizinske šume dijele pomoću prosjeka na odjele pravilnih forma i podjednakih površina. Planinske šume se također dijele na takove odjele, ali ne na temelju prosjeka nego pomoću konfiguracije terena i prirodnih granica. Tako izvedena podjela šume je u pravilu stalna i trajna, te služi u prvom redu potrebama gospodarenja. To je u pravom smislu riječi unutrašnja gospodarska podjela šume. Evidentno je, da se na temelju takove podjele šume ne mogu dobiti uvijek takvi odjeli, koji bi bili homogeni obzirom na stalne i promjenljive faktore šumske proizvodnje. Međutim, za proučavanje šume, za njezino analiziranje, kao i za sastav uređajnog elaborata, potrebno je šumu razlučiti na manje dijelove istih stojbinskih i sastojinskih uslova. To se postizava tako, da se kod sastojinskog oblika gospodarenja unutar odjela izluče pojedini homogeni dijelovi, kao zasebni odsjeci, naravno samo tamo, gdje za to ima opravdanja, bilo zbog raznolikosti stojbine ili sastojine. Kako vidimo njemački sistem unutrašnje podjele šume služi istovremeno s jedne strane kao baza za analizu šume i s druge strane kao baza za provedbu uređajnog elaborata, odnosno kao baza za vođenje šumskog gospodarstva. Radi toga nam takva unutrašnja podjela može poslužiti za formiranje šumsko-uzgojnih i računskih gospodarskih jedinica. IV. Zaključak Podjela šuma na klasične gospodarske jedinice ne može potpuno zadovoljiti savremeno uređivanje šuma. Klasična gospodarska jedlinica ima istovremeno različite funkcije. Takva gospodarska jedinica je baza za određivanje etata; ona je baza za 28 Francuski sistem unutrašnje podjele šuma se razlikuje od njemačkog sistema u tome, što se prvenstveno počinje sa analitičkom podjelom šume uzimajući u obzir samo faktore šumske proizvodnje bez obzira na oblik i veličinu odjela. Svaki tako stvoreni odjel čini homogenu jedinicu u pogledu stojbine i sastojine. Takva podjela šume ima analitički karakter. Kad je ona završena, tada se granice pojedinih odjela ispravljaju i prilagođuju potrebama gospodarenja. Unutar odjela se također izlučuju odsjeci, koji imaju privremeni karakter, jer pretstavljaju samo sastojinske diferencije. Huffel i Parde navode, da se u francuskom uređivanju šuma u prošlom vijeku zasebno provodila analitička unutrašnja podjela šume, a posebno se provodila unutrašnja gospodarska podjela šume. Kao kombinacija analitičke i gospodarske podjele razvila se u Francuskoj jedinstvena podjela šume, koja ima istovremeno analitički i gospodarsko-upravni karakter kao i njemački sistem unutrašnje podjele. (Huffel: Economie forestiere, tome III, Paris 1926, str. 332. Parde: Traite pratique d´amenagement des forets, Paris 1930, str. 229.) . Martin: Die Forsteinrichtung, Berlin 1926, str. 36—55. 169 |