DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 44 <-- 44 --> PDF |
postizavanje normaliteta i konačno, ona je baza za provođenje jedinstvene tehnike gospodarenja. Formiranje takvih gospodarskih jedinica je subjek tivno, jer ovisi o heterogenim kriterijima, koji se istodobno ne mogu pot puno uzeti u obzir. Razvojem ekonomskih prilika (jedinstvo šumskog posjeda, razvoj saobraćajnih sredstava i t. d.) izgubio je princip potrajnosti unutar gospodarskih jedinica svoje značenje, koje je vezano uz pojam klasične gospodarske jedinice. Savremeno uređivanje šuma se osniva na gospodarskim jedinicama višega reda. To su šumsko-gospodarske oblasti. Takve oblasti treba da su ekonomske cjeline ne samo u šumskogospodarskom, nego i u općegospodarskom i geografskom pogledu, tako da im granice budu što stalnije. U svakoj se šumsko-gospodarskoj oblasti mogu u načelu razlikovati dvije zone šuma. Šume lokalnog značenja (prva zona) i šume republikanskog i općedržavnog značenja (draga zona). Obzirom na funkciju koju imaju šume lokalnog značenja, mišljenja smo, da bi na njih trebalo primijeniti gospodarske jedinice dosadanjeg tipa. Njihovo formiranje će ovisiti u prvom redu o položaju i veličini naselja, koja dolaze u obzir za podmirivanje ogrjevnim drvetom iz dotičnih šuma. Budući da će takve gospodarske jedinice imati svojstva klasičnih gospodarskih jedinica, to će biti potrebno na njih primijeniti one metode određivanja etata, koje su neovisne o karakteristikama gospodarskih jedinica. U gospodarskim šumama gole i oplodne sječe druge zone mogao bi se etat određivati po principu iz velikoga u malo t. j . na bazi računskih gospodarskih jedinica. Takve gospodarske jedinice obuhvataju unutar jedne šumsko-gospodarske oblasti sve sastojine istog tipa šuma i iste stojbine. Tip šume je definiran istom vrstom drveća kod čistih sastojina, a istim omjerom smjese kod mješovitih sastojina. Radi jednostavnosti preporučamo, da se unutar jedne šumsko-gospodarske oblasti odredi manje tipova šuma i manje stojbinskih boniteta. Stvaranjem računskih gospodarskih jedinica smanjit ćemo subjektivni momenat kod određivanja etata, koji se očitovao u subjektivnom formiranju gospodarskih jedinica dosadanjeg tipa. Osim toga, razlučit ćemo bazu za šumsko-uzgojno planiranje od baze za uređajno planiranje. Za svaku računsku gospodarsku jedinicu trebalo bi sastaviti posebni uređajni elaborat, koji će se kumulirati u generalnom uređajnom elaboratu šumsko-gospodarske oblasti. Izravnavanje etata moglo bi se dozvoliti samo između srodnih računskih gospodarskih jedinica sličnog tipa šume, ali samo unutar iste oblasti. šumsko-uzgojne gospodarske jedinice su baza za gospodarenja, uzgajanje, njegovanje i prostorno uređivanje šuma. To su suvisli kompleksi šuma istih ili sličnih stojbinskih uslova, bez obzira na vrstu drveća i ophodnju. Unutar šumsko-uzgojnih gospodarskih jedinica trebalo bi primijeniti iste principe uzgajanja šuma i gospodarenja, ne vodeći računa o postizavanju normaliteta i prihodne potrajnosti unutar njihovih granica. Na temelju uredajnog elaborata sastavljenog za sve računske gospodarske jedinice jedne oblasti izvršit će se razdioba etata glavnog prihoda 170 |