DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 47 <-- 47 --> PDF |
jijicKCii ...... ........ . ........... ... ........ ......... .................., .......... .. ...... ........ . ....... ....., . »............... ............. ......« ......... .. ......... .... . .. .. ...... ........... . ....... ....... ......... .. ........ . ........... ............ . ............ .......... ...... .. ....... Ha ......... .............^.... ..... ............. ... .... »......... ............. ...... ........ ....... ..........., ........., .............. u r, .. ... ........ .......... .............. no.b.O.a.u^, ... ...... .... .. ............ ... ...... »........... ... ............. .....« ......... . BBi6opo4Hbix ..... ...... ....1 ............1. ..... ......!, B ........, ........ .. ....... .......... .... . . ............ ........ ................... . .... ...., ... ........... .........., . .............. ...... .... ..... .. ........ .............., . ... ..... ........... ........... ....... ......... .......... ..... .............. ....... . ........ .... .. ....... ...... ........... ....... ......... ........... ..... ....... ......... ...... .. ...... .......... ........... ....... ......... ........... .........« .. ........ . ...... (.. .... .............. ......) . .. ...... . ........ (na .... .........). Dr Ing. Zlatko Vajda: VAŽNOST PREVENTIVNIH MJEHÄ ü SAVREMENOJ ZAŠTITI SUMA* Prvi počeci zaštite šuma padaju zajedno s počecima racionalnog gospodarenja sa šumama. To je doba kada su ljudi, nakon bezobzirne eksploatacije i krčenja šuma u blizini većih naselja, vodenih putova i morskih obala, počeli osjećati strah pred nestašicom drveta. Zaštitne mjere, koje su tadanje vlasti poduzimale, bile su sadržane u raznim šumskim redovima i urbarijalnim propisima, izdanim po kraljevima, feudalnim gospodarima i gradovima. — Uzimajući neke primjere iz šumsko-gospodarske historije naše zemlje spominjem, kako je iza uništenja šuma u Dalmaciji izdala mletačka vlast u drugoj polovici 18. st. t. zv. »Dukale« kojima određuje čuvanje šuma. Stroge odredbe o čuvanju šuma i o paši stoke u tom području, izdaje za vrijeme vladavine Napoleona — njegov namjesnik Dan- dolo. Za čitavu Iliriju oni su sadržani u odredbama i propisima konzervacija. — Za područje Vojne Krajine izdani su također u drugoj polovici 18. st. posebni redovi i instrukcije, koji su sadržavali mnoge propise u svrhu suzbijanja šteta u šumama, te čuvanju šuma od požara. Zanimljiv je čl. 20 takove odVedbe iz god. 1755. koji kaže: »Počmu li se sušiti cijeli predjeli šuma, neće biti dovoljno da se samo osušeno stabalje isječe, nego će biti potrebno, da se između posušenih i zdravih predjela iskopaju duboke * U ovom, kao i jednom od slijedećih članaka, priređenom za Š. L. donosimo — na osnovu podataka i izvoda iz najnovije stručne literature — prikaz metoda savremene zaštite šuma, ocjenjujuć pri tom i njihov značaj po šumsko gospodarstvo, kako bi čitalac dobio izvjestan pregled i stekao svoj sud o današnjem stanju u toj grani šumskog gospodarstva. 173 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 48 <-- 48 --> PDF |
grabe ,te time prepriječi širenje zaraze kroz žile stabala, a po tom predu sretne i uništenje cijelih šuma. kako je već često puta znalo uslijediti.« To je jedan od najstarijih izrazito šumsko-zaštitnih propisa iz naših zema lja, na koji sam naišao; on se vjerojatno odnosi na zaštitu nizinskih hra stovih šuma od infekcije po gljivi mednjači. Slične odredbe i propisi o čuvanju i zaštiti šuma izdavane su u to doba, po gotovo, svim Srednje-evropskim državama. Ali gotovo sve, u to doba poduzete šumsko-zaštitne mjere, imale su pretežno policijski karakter. Tek sa napretkom prirodnih nauka, specijalno bioloških — kada je i šumsko gospodarstvo postavljeno na biološke temelje — bio je omogućen razvoj i napredak nauke o zaštiti šuma. Tek kada je čovjek bolje proučio šumu kao prirodnu životnu zajednicu, kada je shvatio značaj i funkciju šumskog staništa, kada je upoznao sastav i bit šume, te život i međusobni odnos biljnih i životinjskih organizama, koji je tvore — mogao je pronalaziti takove metode šumsko zaštitnih mjera, koje su — pod izvjesnim okolnostima — kadre da šumu zaista djelotvorno zaštite od mnogobrojnih opasnosti, koje joj stalno prijete. Ta šuma, iz koje čovjek neprekidno crpi neprocjenjive materijalne i idealne koristi, stalno je izložena štetnom djelovanju brojnih abiotskih i biotskih faktora. Tokom dugotrajnog vremena proizvodnje drveta — može negativno djelovanje tih faktora da nastupi svakog časa, te da šumskom gospodarstvu nanese ogromne štete. Ovo tim više, što je čovjek — radi podmirivanja svojih gospodarskih potreba — a negdje i radi neznanja, t. ;. nepoznavanja zakona održavanja prirodne ravnoteže šumske biocenoze — pogrjesno gospodareći — narušio tu ravnotežu, te doveo čitavo svoje šumsko gospodarstvo u vrlo labilno stanje. Mjere, koje su u početku razvoja zaštite šume poduzimane, bile su gotovo isključivo represivne. Suzbijanju šumskih štetnika pristupilo se tek onda, kada su sastojine bile izravno ugrožene. 0 nekom planskom predusretanju samog začetka šumskih šteta — nije se tada mnogo brinulo. Tek kada su velikim troškom i trudom, na velikim površinama uzgojene čiste sastojine četinjara, te kada su vrijedne hrastove, kao i druge nizinske Šume, počeli u velikoj mjeri i trajno ugrožavati i nanositi osjetljive štetne gusjenice štetnih leptira, potkornjaci i štetne gljive uvidjelo se, da šumsko-zaštitne mjere, ograničene samo na suzbijanje štetnika, nisu nikako dovoljne. Unatoč ogromnih troškova i napora, koje je iziskivalo takovo suzbijanje, ipak se štete nisu mogle otkloniti. U kratkom se roku posušiše milijuni stabala, a šumska gospodarstva pretrpješe neprocjenjive materijalne štete. Takovo je stanje trajalo još i početkom ovoga stoljeća sve dok se konačno nije i u zaštiti šuma prihvatilo načelo, da je korisnije racionalnim gospodarenjem i pogodnim mjerama — štete unaprijed otkloniti, odnosno opasni razvoj štetnika spriječiti, nego da ga nastojimo suzbiti i uništiti tek onda, kada ozbiljno ugrozi sastojine. Možemo reći, da se danas zaštita šuma nalazi na početku ove nove faze svog razvoja. I prije je bilo pojedinačkih nastojanja da se krene ovim putem, ali ona nisu bila općenito prihvaćena, pa uopće nisu, ili su kod provedbe šumsko-gospodarskih mjera tek iznimno uzimana u obzir. 174 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U savremenoj zaštiti šuma imaju prednost sve one šumsko-gospodarske i šumsko-zaštitne mjere, kojima smo kadri, da unaprijed spriječimo pojavu i postanak bolesti i epidemije, t. j . njena se djelatnost temelji na strogoj provedbi šumsko-higijenskih mjera. — Ipak, savremena zaštita šuma nije potpuno zabacila suzbijanje uzročnika šteta, t. j . terapeutske mjere, što se sa gospodarskog stanovišta često niti ne može učinili. Tako će se u stanovitim slučajevima morati uz higijenske mjere primijeniti i terapeutske, ali uvijek samo na taj način, da ta primjena bude profilaktična, t. j . da bude tako pravovremeno organizirana da uzročnik bolesti odnosno štete bude uništen prije nego što šteta nastane. Profilaksa se razlikuje od higijene tim, što se profilaktičnim mjerama uzročnik štete uništava u svojoj početnoj fazi razvoja, t. j . nakon što se štetnik pojavio, ali svakako prije nego što je mogao bilo kakovu štetu prouzrokovati, dok higijenske mjere svojim trajnim podržavanjem zdravosti sastojina onemogućavaju da sastojina bilo kako dođe u bolesno stanje, te da se uzročnik štete uopće pojavi. Te su mjere temelji savremene zaštite šuma, pa stoga glavna djelatnost zaštite šuma treba da bude usmjerena na što pravilniju i plansku provedbu šumsko-higijenskih mjera. Najvažniji je cilj savremenih šumsko-higijenskih mjera, da se što više podigne otporna snaga drveća i otpor sastojina prema štetnim utjecajima svih abiotskih i biotskih faktora. Taj se cilj postizava njegom šumskog tla, te pravilnim podizanjem, njegom i iskorišćavanjem sastojina. Da se trajno održi zdravost šumskog tla, vrlo je važno da to tlo bude za vrijeme vegetacije primjereno vlažno, t. j . niti trajno suho, a niti trajno mokro i zabareno. Treba paziti i na kretanje razine donje vode, jer je njeno trajno snižavanje često uzrok sušenju i propadanju sastojina. Za dobar kvalitet šumskog tla odlučna je — uz vlagu — i njegova mrvičasta struktura, te dobra prozraka, jer su to preduvjeti za razvoj mikroorganizama, koji su prijeko potrebni za uspješan rast šumskog drveća. Postupak sa tlom i sastojinom treba da bude takav, da se dobra fizikalna i kemijska svojstva tla trajno održe i omogući stvaranje neutralnog šumskog humusa. Odnašanje listinca po vjetru i ljudima, zbijanje tla, njegovo zakiselenje i osiromašenje treba svim raspoloživim sredstvima spriječiti, jer ćemo samo tako očuvati zdravost šumskog tla — tog primarnog uvjeta uzgoja otpornog drveća i sastojina. Za podizanje otporne snage drveća od bitne je važnosti da svako stablo, t. j. da svaka vrsta drveta raste u svom ekološkom optimumu, jer će takovo drveće teže doći u stanje predispozicije, koja je uvjet razvoja mnogih bolesti. Na to treba osobito paziti kod umjetnog podizanja šuma, te uzeti u obzir rasu i provenienciju sjemena. Sjeme, koje upotrebljavamo za podizanje novih sastojina, treba da potječe samo od najbolje razvijenih i najzdravijih stabala. Rezistencu stabala protiv nekih bolesti moći ćemo i na taj način povećati, da uzgajamo i širimo biljke, uzrasle iz sjemena takovih individua izvjesne populacije, koji su pokazali osobito veliki otpor prema štetnom djelovanju biotskih i abiotskih faktora. To je polagan, ali siguran način povećanja otporne snage drveća. U higijenske mjere spada pravilno pomlađivanje sastojina, uzgoj što jačih biljaka, kao i zaštita stabala od meha 175 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 50 <-- 50 --> PDF |
niokih ozlijeda, te premazivanje ozlijeđenih mjesta katranom i karbolineumom. Ali nije dovoljno pojačati rezistencu pojedinog drveta, nego treba do najveće mjere povećati otpornu snagu čitave šumske biocenoze. To se postizava stabilizacijom i podržavanjem biocenotske ravnoteže. Najdjelotvornija šumsko-uzgojna mjera, kojom ćemo moći učvrstiti prirodnu ravnotežu šumske zajednice i povećati njezin otpor prema patogenim utjecajima jest uzgajanje mješovitih, t. j. po sastavu drveća, grmlja i prizemnog bilja što raznoličnijih sastojina. Mješovite sastojine pretstavljaju po vrstama biljaka i životinja mnogo bogatiju životnu zajednicu od čistih sastojina. U mješovitim sastojinama — radi manjeg broja stabala pojedinih vrsta drveća, koje izvjesni štetnici stalno ugrožavaju — ima i manje hrane za te štetnike, što ograničuje njihovo razmnažanje i širenje. U njima živi i vrlo mnogo neškodljivih insekata, pa nalaze vrlo pogodne prehrambene prilike, a tim i veliku mogućnost za razvoj i razmnažanje mnoge ptice i grabežljivi insekti, koji uništavaju štetnike. Na vrstama osobito bogata fauna insekata mješovitih šuma pruža mogućnost, da se u njoj razviju i razmnože brojni polifagni paraziti štetnih insekata, a osobito pogoduje onim parazitima, čiji je život i razvoj ovisan o parazitiranju na nekoliko vrsta domaćina. To se događa na pr. onda, kada izvjesni parazit ima godišnje dvije ili više generacija — dok njegov domaćin, koji je u tom slučaju životinja — ima samo jednu generaciju. Parazit je tada — u svojoj drugoj generaciji — redovno upućen na izvjesnog drugog domaćina, koji pak živi na sasvim drugoj biljci hraniteljici. U čistim sastojinama, koje su na biljnim vrstama siromašne, ove druge biljke hraniteljice često manjkaju, pa se u takvom sastojinskom tipu paraziti mnogih štetnika uopće ne mogu razviti, te uslijed toga često nastaju u tim sastojinama osobito povoljni uslovi za razmnažanje štetnika. U mješovitim je sastojinama broj stalnih parazita mnogo veći nego u čistim sastojinama, Uspješno rastu i jačanju otpora mješovitih sastojina osobito pogoduju mikrbklimatske i edafske prilike, koje u njima vladaju. U njima je stanje tla i humusa mnogo povoljnije nego u čistim sastojinama. Uzgajajući mješovite sastojine treba paziti, da biljne asocijacije odgovaraju danim stojbinama. Rubovi tih sastojina treba da su zatvoreni gustim grmljem, a tlo zaštićeno podstojnim drvećem i grmljem. Ukoliko gdje unašamo strane vrste drveća, treba to činiti stablknično ili u malim grupama, jer se došlo do iskustva, da te strane vrste postaju kasnije često žrtvom domaćih i unesenih štetnika. Ocjenjujući objektivno vrijednost i ulogu mješovitih sastojina u zaštiti šuma moramo naglasiti, da iako te sastojine znatno smanjuju opasnost od štetnika, ipak i u njima pod stanovitim okolnostima izbija masovno razmnažanje ili gradacija štetnika, što ne možemo spriječiti. Štetnike, kao članove šumske biocenoze, ne možemo nikada iz šume posve ukloniti. Ali mi možemo ,i naša je zadaća, da zdravost i otpornu snagu šume u tolikoj mjeri pojačamo, da ona iz te svakodnevne borbe protiv štetnika i mnogovrsnih drugih opasnosti — izađe ipak toliko očuvana, da se mimo svih oštećenja održi. 176 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U slučajevima kalamiteta i katastrofa mješovite sastojine imaju ne osporno prednost pred čistim, jer — posjedujuć neuporedivo veću otpornu snagu i sposobnost da od kalamiteta nanesene štete nadoknade, te da i velike katastrofe prežive — uspijevaju da se održe i opet uspostave naru šenu biocenotsku ravnotežu. Osobita je prednost mješovitih šuma u svla davanju katastrofa, uzrokovanih napadajima štetnih insekata. Iz iskustva znamo, da u tim slučajevima redovno stradava tek jedna vrsta drveća, dok druge vrste — iako obrštene — ponovno zazelene, što nam olakšava po dizanje nove zdrave raznodobne mješovite sastojine. Uz šumsko-uzgojne i gospodarske prednosti mješovitih šuma, ta je njihova sposobnost jedan od glavnih razloga, da im treba dati prednost pred čistim sastojinama. Pravilno uzgajanje mješovitih sastojina jest jedn.i od najvažnijih mjera šumske higijene, u kojoj savremena zaštita šuma ime svoj glavni oslonac. Uz podržavanje podstojne sastojine treba dobro vodenim prorednim, a nekad i progalnim sječama uzgojiti što bolja, što zdravija i što snažnija stabla glavne sastojine. Krošnje stabala glavne sastojine treba da su potpuno i pravilno razvijene. Takova stabla imati će i dobro razvijen korjenov sistem, neporemećenu snažnu cirkulaciju sokova, pa će svojom asimilacijom moći stvarati dovoljno rezervnih i obrambenih tvari, potrebnih za stalno podržavanje pune životne energije i otpora protiv svih nepogoda. Osim pravilnog podizanja i uzgajanja otpornih mješovitih sastojina — za potpun uspjeh šumsko-higijenskih mjera od odlučne je važnosti podržavanje šumskog reda. Sastojine treba stalno i brižno njegovati, te iz njih pravovremeno uklanjati sva boležljiva i po štetnicima napadnuta stabla. Pri tom nije dovoljno da se takova stabla posijeku, te iz šume izvezu, nego treba u svakom slučaju točno ispitati od kakove je vrste štetnika bilo stablo napadnuto. Rukovodioc šumskog gospodarstva na terenu nije odgovoran za pojavu štetnika, ali je svakako odgovoran kada ne zamjećuje da se djelatnost i razmnažanje štetnika iz godine u godinu povećava, te uvida konačno opasnost tek onda, kada obrambene mjere iziskuju ogromne troškove ili se više uopće ne mognu preduzeti. Kako je važno održavanje reda i čistoće u šumama najbolje nam svjedoči činjenica, što u onim sastojinama četinjača, u kojima se taj red i čistoća stalno strogo podržava, gotovo i nema šteta od podkornjaka, kao i obratna činjenica, da u zapuštenim sastojinama četinjača, kada uz to nastupe, za razvoj podkornjaka povoljne vremenske prilike, nastaju često prave katastrofe. Primjer i dokaz tome su milijuni stabala, koji se posljednjih godina posušiše po četinjastim šumama N. R. Bosne i N. R . Srbije, a u manjoj mjeri N. R. Sloveniji, te kod nas po Lici i Gorskom Kotaru. Među preventivne mjere spada i zaštita korisnih životinja. Mnogobrojne korisne šumske životinje učestvuju u stanovitoj mjeri u održavanju prirodne ravnoteže šumske biocenoze. One pomažu, da se ta ravnoteža opet uspostavi tamo, gdje je narušena. Stoga treba u interesu 177 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 52 <-- 52 --> PDF |
normalnog razvoja života u šumskoj biocenozi, sve njene korisne životinjske članove štititi i unapređivati. Od korisnih se životinja osobito ističu ptice. Njima se danas u zaštiti šuma pridaje posebna pažnja, iako je njihov utjecaj na štetnike, u poredbi s utjecajem drugih biotskih i abiotskih faktora, razmjerno uzak i ograničen, jer dolaze u obzir samo zoofagne ptice, koje pretstavljaju tek mali dio šumske biocenoze. Ipak se taj utjecaj može pogodnim zaštitnim mjerama znatno pojačati. Rukovodiocu šumskog gospodarstva pruža se najbolja mogućnost provedbe takovih mjera, jer njegovo polje rada obuhvaća na hiljade hektara šume, pa je kao nitko drugi u položaju i pozvan, da te mjere djelotvorno u praksi provede. Osim zakonske pasivne zaštite ptica — ograničene na zabranu hvatanja i ubijanja korisnih ptica, te na zabranu pljačkanja i uništavanja njihovih gnijezda — treba provesti praktičnu aktivnu zaštitu ptica, kojoj je svrha, da se stvaranjem povoljnih životnih uslova omogući naseljivanje šume sa pticama. Kao najvažnije aktivne mjere za zaštitu ptica spominjemo ove: Treba uzgajati što mješovitije i što raznodobnije sastojine listača, podržavajući u njima podstojnu etažu drveća i grmlja i dobro njegovane zaštitne plašteve. Iskustvo je pokazalo, da se u takovim eastojinama korisne ptice mnogo lakše naseljavaju i brže razmnažaju nego u čistim jednako starim sastojinarna na velikim površinama, pogotovo ako su to čiste sastojine četinjara. Najdjelotvornija mjera za zaštitu korisnih ptica — osobito dupljašica — je stvaranje povoljnih prilika za njihovo gnijezdenje. To se postizava ostavlanjem šupljih stabala, ali još više postavljanjem umjetnih gnijezda, kojima mnoge ptice daju prednost pred prirodnim. Mnogo se doprinaša zaštiti ptica i organiziranjem njihove prehrane u zimi, kao i čuvanjem onog brojnog i korisnog malog životinjskog svijeta, koji im služi za hranu. Osim ptica, imaju stanovito jače učešće na održavanju ravnoteže u šumskoj biocenozi i mravi. Ali je i kod njih mogućnost razmnažanja i povećanja, t. j . broj mravinjaka — ovisan o količini insekata, koji im služe za hranu. U pojedinim godinama, kada broj tih insekata spadne na minimum, postaju i prehrambene prilike za mrave vrlo skučene, pa je i njihovo rasprostranjenje ograničeno. Ipak to ograničenje nije tako usko kao kod ptica, jer se mravi hrane i slatkim sokovima, koje izlučuju biljne uši, a posjeduju i veći potencijal razmnažanja od ptica, pa oni svojim razmnažanjem mogu lakše slijediti povećanje broja štetnika. Prema tome bi okolnosti za učešće mrava u šumskoj higijeni — osobito šumskog crvenog mrava (Formica rufa L.) — bile povoljnije, nego one za učešće ptica. Medu mjere stabiliziranja ravnoteže šumske biocenoze možemo ubrojiti i umjetno unošenje neprijatelja štetnika. Pokazalo se, da neke vrste štetnika, koje u izvjesnim šumskim regijama nanose mnogo štete, imajii u šumama drugih zemalja opasne neprijatelje, koji tamo spriječavaju ili znatno ograničavaju njihovu štetnu djelatnost. Ta je činjenica bila povodom, da se umjetnim prenašanjem neprijatelja štetnika iz stranih šuma nastojala njegova štetna djelatnost unaprijed spriječiti i onemogućiti. Po dosadanjim iskustvima i pokusima, koji su u tom pravcu vršeni u raznim 178 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 53 <-- 53 --> PDF |
zemljama, dade se zaključiti, da i ova mjera može da bude od izvjesnog uspjeha — ukoliko uneseni neprijatelji štetnika (grabežljivci, paraziti i t, d.) nađu u novoj postojibini za svoj život i razmnažanje povoljne prilike. Na koncu treba da ukratko spomenemo i važnost preventivnih mjera u vezi pojave šumskih požara, Savremene preventivne mjere u cilju sprječavanja šteta od šumskih požara — također se temelje na uzgajanju sastojina lišćara ,te mješovitih sastojina lišćara i četinjara, jer su takove sastojine manje izložene toj opasnosti nego čiste sastojine četinjara. One se osnivaju i na savršenoj organizaciji dojavne službe, sa svrhom da uvijek pripravno osoblje, koje ima na raspoloženju sva moderna brza transportna sredstva, dođe tako hitno na mjesto pojave vatre u šumi, da ju ugasi prije, nego što se razvije u opasni šumski požar većih dimenzija. — Ova jednostavna, već davno poznata sigurna preventivna mjera, ipak se kod nas do danas nije općenito primjenjivala, niti ondje gdje bi se mogla sa lakoćom primijeniti, pa je stoga razumljivo, da često u sušnim godinama nastaju po našim šumama ogromni požari, koji stalno nanose našem šumskom gospodarstvu velike štete. U nepreglednim šumskim krajevima, gdje je teško organizirati redovna opažaeku i dojavnu službu sa zemlje, koja je prijeko potrebna u danima žege i suše — osobito pomaže uvođenje redovne avionske opažačke i dojavne službe. U toj se namjeni avioni već dulje vremena uspješno upolrebljuju u SSSR-u, čime se omogućuje, da se tek nastali požari u začetku uguše. Ali usporedo sa tehničkom spremom, treba da teče i kulturni odgoj naroda, koji će svojom sviješću i brzom akcijom mnogo doprinijeti, da se štete od požara, koje u većini slučajeva potječu od ljudi, svedu na najmanju mjeru. S tim u vezi dolazimo i do preventivnih mjera u cilju spriječavanja šteta, koje šumi nanosi čovjek. Te su štete mnogobrojne i znatne. Protiv svih tih šteta je najsigurnija preventivna mjera savremene zaštite šuma — prosvjetno, kulturno i gospodarsko uzdizanje naroda. Što su široki slojevi naroda kulturniji i napredniji, te će štete biti manje. Stoga svaki uspjeh na tom polju ima veliku važnost po sigurnost našeg šumskog gospodarstva. Literatura: 1. ........: .........., ......, 1934. — 2. Kosović B.: Red i instrukcija od .15. IX. 1755. Š. L, 1915. — 3. ............ ....... ......... ....: ............ ........ no ....:!..,.... ......—......... 1947. — 4, Schwerdtfeger: Die Waldkrankhciten, Berlin 1944. — 5. Wagner: Lehrbuch des Forstschutzes, Berlin 1930. ...... ........ ................. MEP ... ........... ..1.... ..... ..... .... ..... ................. ....... ........... ...... ...... .. ....... ......... ... ......! . ............ .. ...... ........ . ......... ...... ........., ........ ......... ........ .. .., ... ....... ............ ........... ....... ..... ...... 6.>... .......... . ........ ..... ........... . ......... .......... . ..... .........-............. .... ........... . ..... ...... ...... .... . .......... ...... ......... ..........., ........1 . .............. ........, ... ... . .... ....!....... ..... ...... ..... ........... .......! ...... 179 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 54 <-- 54 --> PDF |
THE IMPORTANCE OF THE PREVENTIV MESAURES IN THE FORESTPROTECTION OF TODAY The author describes the preventiv methodes of the forestprotection of today. He describes shortly this methodes, and he points out the importance of it in the progressiv forest-economy pointing out, that the chief activity of the forestprotection of today must be directed to the plariic execution of the forest-hygianic measures, as regular as possible. At same time with it the educativ, cultural and economic raising of the people must be done too, because this is the surest method of the forestprotection of today. (.« iiale fteaitste POUGLJÄVANJE DRVETA UBRZANIM POSTUPKOM U mjesecima martu i aprilu o. g. vršeni su u Zagrebačkoj Gori uporedbeni pokusi paljenja drvnog ugljena po ubrzanoj metodi, koja se upotrebljava u Švedskoj. Ova metoda pougljavanja, se razlikuje od dosadašnjeg uobičajenog načina po izgradnji specijalnog pomosta, koji omogućava jaču cirkulaciju zraka te po izgradnji specijalnog postranog dimnjaka za odvođenje dima te reguliranje brzine izgaranja u ugljeni ci. Metoda skraćuje vrijeme pougljavanja kod velikih ugljenica od cea 100 prm na 10 dana tj. na */.. Detaljni opis ovog načina pougljavanja. te rezultate komparativnih pokusa pougljavanja u Zagrebačkoj Gori donijet ćemo u posebnom članku u jednom od slijedećih brojeva našeg lista. R. B e n i ć Upravo izišao! MALI ŠUMARSKO-TEHNIČKI PRIRUČNIK na 210 stranica malenog džepnog formata. Sadrži: tablice za kubiciranje trupaca (klada), rudnog drveta, dasaka, greda, gredica, ostalih sortimenata, skrižaljke za izračunavanje drvne mase i prirasta sastojina, drvno-gromadne tabele, prirasno-prihodne tablice, sve vrste mjera, tablice za pretvaranje jutara u hektare i obratno, matematički podsjetnik i dr. Naručuje se: Sekcija šumarstva i drvne industrije DITH-a, Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2. Cijena: 80.— dinara. Čekovni račun kod Komunalne banke, Zagreb broj: 4-1-9560360 U cilju olakšanja odpreme i naplate mole se šumska poduzeća, uprave, postrojenja drvne industrije i šumske minapulacije da skupn o naruče potreban broj priručnika 180 |