DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 48 <-- 48 --> PDF |
grabe ,te time prepriječi širenje zaraze kroz žile stabala, a po tom predu sretne i uništenje cijelih šuma. kako je već često puta znalo uslijediti.« To je jedan od najstarijih izrazito šumsko-zaštitnih propisa iz naših zema lja, na koji sam naišao; on se vjerojatno odnosi na zaštitu nizinskih hra stovih šuma od infekcije po gljivi mednjači. Slične odredbe i propisi o čuvanju i zaštiti šuma izdavane su u to doba, po gotovo, svim Srednje-evropskim državama. Ali gotovo sve, u to doba poduzete šumsko-zaštitne mjere, imale su pretežno policijski karakter. Tek sa napretkom prirodnih nauka, specijalno bioloških — kada je i šumsko gospodarstvo postavljeno na biološke temelje — bio je omogućen razvoj i napredak nauke o zaštiti šuma. Tek kada je čovjek bolje proučio šumu kao prirodnu životnu zajednicu, kada je shvatio značaj i funkciju šumskog staništa, kada je upoznao sastav i bit šume, te život i međusobni odnos biljnih i životinjskih organizama, koji je tvore — mogao je pronalaziti takove metode šumsko zaštitnih mjera, koje su — pod izvjesnim okolnostima — kadre da šumu zaista djelotvorno zaštite od mnogobrojnih opasnosti, koje joj stalno prijete. Ta šuma, iz koje čovjek neprekidno crpi neprocjenjive materijalne i idealne koristi, stalno je izložena štetnom djelovanju brojnih abiotskih i biotskih faktora. Tokom dugotrajnog vremena proizvodnje drveta — može negativno djelovanje tih faktora da nastupi svakog časa, te da šumskom gospodarstvu nanese ogromne štete. Ovo tim više, što je čovjek — radi podmirivanja svojih gospodarskih potreba — a negdje i radi neznanja, t. ;. nepoznavanja zakona održavanja prirodne ravnoteže šumske biocenoze — pogrjesno gospodareći — narušio tu ravnotežu, te doveo čitavo svoje šumsko gospodarstvo u vrlo labilno stanje. Mjere, koje su u početku razvoja zaštite šume poduzimane, bile su gotovo isključivo represivne. Suzbijanju šumskih štetnika pristupilo se tek onda, kada su sastojine bile izravno ugrožene. 0 nekom planskom predusretanju samog začetka šumskih šteta — nije se tada mnogo brinulo. Tek kada su velikim troškom i trudom, na velikim površinama uzgojene čiste sastojine četinjara, te kada su vrijedne hrastove, kao i druge nizinske Šume, počeli u velikoj mjeri i trajno ugrožavati i nanositi osjetljive štetne gusjenice štetnih leptira, potkornjaci i štetne gljive uvidjelo se, da šumsko-zaštitne mjere, ograničene samo na suzbijanje štetnika, nisu nikako dovoljne. Unatoč ogromnih troškova i napora, koje je iziskivalo takovo suzbijanje, ipak se štete nisu mogle otkloniti. U kratkom se roku posušiše milijuni stabala, a šumska gospodarstva pretrpješe neprocjenjive materijalne štete. Takovo je stanje trajalo još i početkom ovoga stoljeća sve dok se konačno nije i u zaštiti šuma prihvatilo načelo, da je korisnije racionalnim gospodarenjem i pogodnim mjerama — štete unaprijed otkloniti, odnosno opasni razvoj štetnika spriječiti, nego da ga nastojimo suzbiti i uništiti tek onda, kada ozbiljno ugrozi sastojine. Možemo reći, da se danas zaštita šuma nalazi na početku ove nove faze svog razvoja. I prije je bilo pojedinačkih nastojanja da se krene ovim putem, ali ona nisu bila općenito prihvaćena, pa uopće nisu, ili su kod provedbe šumsko-gospodarskih mjera tek iznimno uzimana u obzir. 174 |