DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U savremenoj zaštiti šuma imaju prednost sve one šumsko-gospodarske i šumsko-zaštitne mjere, kojima smo kadri, da unaprijed spriječimo pojavu i postanak bolesti i epidemije, t. j . njena se djelatnost temelji na strogoj provedbi šumsko-higijenskih mjera. — Ipak, savremena zaštita šuma nije potpuno zabacila suzbijanje uzročnika šteta, t. j . terapeutske mjere, što se sa gospodarskog stanovišta često niti ne može učinili. Tako će se u stanovitim slučajevima morati uz higijenske mjere primijeniti i terapeutske, ali uvijek samo na taj način, da ta primjena bude profilaktična, t. j . da bude tako pravovremeno organizirana da uzročnik bolesti odnosno štete bude uništen prije nego što šteta nastane. Profilaksa se razlikuje od higijene tim, što se profilaktičnim mjerama uzročnik štete uništava u svojoj početnoj fazi razvoja, t. j . nakon što se štetnik pojavio, ali svakako prije nego što je mogao bilo kakovu štetu prouzrokovati, dok higijenske mjere svojim trajnim podržavanjem zdravosti sastojina onemogućavaju da sastojina bilo kako dođe u bolesno stanje, te da se uzročnik štete uopće pojavi. Te su mjere temelji savremene zaštite šuma, pa stoga glavna djelatnost zaštite šuma treba da bude usmjerena na što pravilniju i plansku provedbu šumsko-higijenskih mjera. Najvažniji je cilj savremenih šumsko-higijenskih mjera, da se što više podigne otporna snaga drveća i otpor sastojina prema štetnim utjecajima svih abiotskih i biotskih faktora. Taj se cilj postizava njegom šumskog tla, te pravilnim podizanjem, njegom i iskorišćavanjem sastojina. Da se trajno održi zdravost šumskog tla, vrlo je važno da to tlo bude za vrijeme vegetacije primjereno vlažno, t. j . niti trajno suho, a niti trajno mokro i zabareno. Treba paziti i na kretanje razine donje vode, jer je njeno trajno snižavanje često uzrok sušenju i propadanju sastojina. Za dobar kvalitet šumskog tla odlučna je — uz vlagu — i njegova mrvičasta struktura, te dobra prozraka, jer su to preduvjeti za razvoj mikroorganizama, koji su prijeko potrebni za uspješan rast šumskog drveća. Postupak sa tlom i sastojinom treba da bude takav, da se dobra fizikalna i kemijska svojstva tla trajno održe i omogući stvaranje neutralnog šumskog humusa. Odnašanje listinca po vjetru i ljudima, zbijanje tla, njegovo zakiselenje i osiromašenje treba svim raspoloživim sredstvima spriječiti, jer ćemo samo tako očuvati zdravost šumskog tla — tog primarnog uvjeta uzgoja otpornog drveća i sastojina. Za podizanje otporne snage drveća od bitne je važnosti da svako stablo, t. j. da svaka vrsta drveta raste u svom ekološkom optimumu, jer će takovo drveće teže doći u stanje predispozicije, koja je uvjet razvoja mnogih bolesti. Na to treba osobito paziti kod umjetnog podizanja šuma, te uzeti u obzir rasu i provenienciju sjemena. Sjeme, koje upotrebljavamo za podizanje novih sastojina, treba da potječe samo od najbolje razvijenih i najzdravijih stabala. Rezistencu stabala protiv nekih bolesti moći ćemo i na taj način povećati, da uzgajamo i širimo biljke, uzrasle iz sjemena takovih individua izvjesne populacije, koji su pokazali osobito veliki otpor prema štetnom djelovanju biotskih i abiotskih faktora. To je polagan, ali siguran način povećanja otporne snage drveća. U higijenske mjere spada pravilno pomlađivanje sastojina, uzgoj što jačih biljaka, kao i zaštita stabala od meha 175 |