DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 50 <-- 50 --> PDF |
niokih ozlijeda, te premazivanje ozlijeđenih mjesta katranom i karbolineumom. Ali nije dovoljno pojačati rezistencu pojedinog drveta, nego treba do najveće mjere povećati otpornu snagu čitave šumske biocenoze. To se postizava stabilizacijom i podržavanjem biocenotske ravnoteže. Najdjelotvornija šumsko-uzgojna mjera, kojom ćemo moći učvrstiti prirodnu ravnotežu šumske zajednice i povećati njezin otpor prema patogenim utjecajima jest uzgajanje mješovitih, t. j. po sastavu drveća, grmlja i prizemnog bilja što raznoličnijih sastojina. Mješovite sastojine pretstavljaju po vrstama biljaka i životinja mnogo bogatiju životnu zajednicu od čistih sastojina. U mješovitim sastojinama — radi manjeg broja stabala pojedinih vrsta drveća, koje izvjesni štetnici stalno ugrožavaju — ima i manje hrane za te štetnike, što ograničuje njihovo razmnažanje i širenje. U njima živi i vrlo mnogo neškodljivih insekata, pa nalaze vrlo pogodne prehrambene prilike, a tim i veliku mogućnost za razvoj i razmnažanje mnoge ptice i grabežljivi insekti, koji uništavaju štetnike. Na vrstama osobito bogata fauna insekata mješovitih šuma pruža mogućnost, da se u njoj razviju i razmnože brojni polifagni paraziti štetnih insekata, a osobito pogoduje onim parazitima, čiji je život i razvoj ovisan o parazitiranju na nekoliko vrsta domaćina. To se događa na pr. onda, kada izvjesni parazit ima godišnje dvije ili više generacija — dok njegov domaćin, koji je u tom slučaju životinja — ima samo jednu generaciju. Parazit je tada — u svojoj drugoj generaciji — redovno upućen na izvjesnog drugog domaćina, koji pak živi na sasvim drugoj biljci hraniteljici. U čistim sastojinama, koje su na biljnim vrstama siromašne, ove druge biljke hraniteljice često manjkaju, pa se u takvom sastojinskom tipu paraziti mnogih štetnika uopće ne mogu razviti, te uslijed toga često nastaju u tim sastojinama osobito povoljni uslovi za razmnažanje štetnika. U mješovitim je sastojinama broj stalnih parazita mnogo veći nego u čistim sastojinama, Uspješno rastu i jačanju otpora mješovitih sastojina osobito pogoduju mikrbklimatske i edafske prilike, koje u njima vladaju. U njima je stanje tla i humusa mnogo povoljnije nego u čistim sastojinama. Uzgajajući mješovite sastojine treba paziti, da biljne asocijacije odgovaraju danim stojbinama. Rubovi tih sastojina treba da su zatvoreni gustim grmljem, a tlo zaštićeno podstojnim drvećem i grmljem. Ukoliko gdje unašamo strane vrste drveća, treba to činiti stablknično ili u malim grupama, jer se došlo do iskustva, da te strane vrste postaju kasnije često žrtvom domaćih i unesenih štetnika. Ocjenjujući objektivno vrijednost i ulogu mješovitih sastojina u zaštiti šuma moramo naglasiti, da iako te sastojine znatno smanjuju opasnost od štetnika, ipak i u njima pod stanovitim okolnostima izbija masovno razmnažanje ili gradacija štetnika, što ne možemo spriječiti. Štetnike, kao članove šumske biocenoze, ne možemo nikada iz šume posve ukloniti. Ali mi možemo ,i naša je zadaća, da zdravost i otpornu snagu šume u tolikoj mjeri pojačamo, da ona iz te svakodnevne borbe protiv štetnika i mnogovrsnih drugih opasnosti — izađe ipak toliko očuvana, da se mimo svih oštećenja održi. 176 |