DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 51     <-- 51 -->        PDF

U slučajevima kalamiteta i katastrofa mješovite sastojine imaju ne


osporno prednost pred čistim, jer — posjedujuć neuporedivo veću otpornu


snagu i sposobnost da od kalamiteta nanesene štete nadoknade, te da i


velike katastrofe prežive — uspijevaju da se održe i opet uspostave naru


šenu biocenotsku ravnotežu. Osobita je prednost mješovitih šuma u svla


davanju katastrofa, uzrokovanih napadajima štetnih insekata. Iz iskustva


znamo, da u tim slučajevima redovno stradava tek jedna vrsta drveća, dok


druge vrste — iako obrštene — ponovno zazelene, što nam olakšava po


dizanje nove zdrave raznodobne mješovite sastojine.


Uz šumsko-uzgojne i gospodarske prednosti mješovitih šuma, ta je
njihova sposobnost jedan od glavnih razloga, da im treba dati prednost
pred čistim sastojinama. Pravilno uzgajanje mješovitih sastojina jest jedn.i
od najvažnijih mjera šumske higijene, u kojoj savremena zaštita šuma ime
svoj glavni oslonac. Uz podržavanje podstojne sastojine treba dobro vodenim
prorednim, a nekad i progalnim sječama uzgojiti što bolja, što zdravija
i što snažnija stabla glavne sastojine. Krošnje stabala glavne sastojine
treba da su potpuno i pravilno razvijene. Takova stabla imati će i dobro
razvijen korjenov sistem, neporemećenu snažnu cirkulaciju sokova, pa će
svojom asimilacijom moći stvarati dovoljno rezervnih i obrambenih tvari,
potrebnih za stalno podržavanje pune životne energije i otpora protiv svih
nepogoda.


Osim pravilnog podizanja i uzgajanja otpornih mješovitih sastojina —
za potpun uspjeh šumsko-higijenskih mjera od odlučne je važnosti podržavanje
šumskog reda.


Sastojine treba stalno i brižno njegovati, te iz njih pravovremeno
uklanjati sva boležljiva i po štetnicima napadnuta stabla. Pri tom nije
dovoljno da se takova stabla posijeku, te iz šume izvezu, nego treba u
svakom slučaju točno ispitati od kakove je vrste štetnika bilo stablo napadnuto.
Rukovodioc šumskog gospodarstva na terenu nije odgovoran za
pojavu štetnika, ali je svakako odgovoran kada ne zamjećuje da se djelatnost
i razmnažanje štetnika iz godine u godinu povećava, te uvida
konačno opasnost tek onda, kada obrambene mjere iziskuju ogromne troškove
ili se više uopće ne mognu preduzeti.


Kako je važno održavanje reda i čistoće u šumama najbolje nam svjedoči
činjenica, što u onim sastojinama četinjača, u kojima se taj red i
čistoća stalno strogo podržava, gotovo i nema šteta od podkornjaka, kao
i obratna činjenica, da u zapuštenim sastojinama četinjača, kada uz to
nastupe, za razvoj podkornjaka povoljne vremenske prilike, nastaju često
prave katastrofe. Primjer i dokaz tome su milijuni stabala, koji se posljednjih
godina posušiše po četinjastim šumama N. R. Bosne i N. R . Srbije, a
u manjoj mjeri N. R. Sloveniji, te kod nas po Lici i Gorskom Kotaru.


Među preventivne mjere spada i zaštita korisnih životinja.


Mnogobrojne korisne šumske životinje učestvuju u stanovitoj mjeri u
održavanju prirodne ravnoteže šumske biocenoze. One pomažu, da se ta
ravnoteža opet uspostavi tamo, gdje je narušena. Stoga treba u interesu


177