DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 54 <-- 54 --> PDF |
THE IMPORTANCE OF THE PREVENTIV MESAURES IN THE FORESTPROTECTION OF TODAY The author describes the preventiv methodes of the forestprotection of today. He describes shortly this methodes, and he points out the importance of it in the progressiv forest-economy pointing out, that the chief activity of the forestprotection of today must be directed to the plariic execution of the forest-hygianic measures, as regular as possible. At same time with it the educativ, cultural and economic raising of the people must be done too, because this is the surest method of the forestprotection of today. (.« iiale fteaitste POUGLJÄVANJE DRVETA UBRZANIM POSTUPKOM U mjesecima martu i aprilu o. g. vršeni su u Zagrebačkoj Gori uporedbeni pokusi paljenja drvnog ugljena po ubrzanoj metodi, koja se upotrebljava u Švedskoj. Ova metoda pougljavanja, se razlikuje od dosadašnjeg uobičajenog načina po izgradnji specijalnog pomosta, koji omogućava jaču cirkulaciju zraka te po izgradnji specijalnog postranog dimnjaka za odvođenje dima te reguliranje brzine izgaranja u ugljeni ci. Metoda skraćuje vrijeme pougljavanja kod velikih ugljenica od cea 100 prm na 10 dana tj. na */.. Detaljni opis ovog načina pougljavanja. te rezultate komparativnih pokusa pougljavanja u Zagrebačkoj Gori donijet ćemo u posebnom članku u jednom od slijedećih brojeva našeg lista. R. B e n i ć Upravo izišao! MALI ŠUMARSKO-TEHNIČKI PRIRUČNIK na 210 stranica malenog džepnog formata. Sadrži: tablice za kubiciranje trupaca (klada), rudnog drveta, dasaka, greda, gredica, ostalih sortimenata, skrižaljke za izračunavanje drvne mase i prirasta sastojina, drvno-gromadne tabele, prirasno-prihodne tablice, sve vrste mjera, tablice za pretvaranje jutara u hektare i obratno, matematički podsjetnik i dr. Naručuje se: Sekcija šumarstva i drvne industrije DITH-a, Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2. Cijena: 80.— dinara. Čekovni račun kod Komunalne banke, Zagreb broj: 4-1-9560360 U cilju olakšanja odpreme i naplate mole se šumska poduzeća, uprave, postrojenja drvne industrije i šumske minapulacije da skupn o naruče potreban broj priručnika 180 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Strana stručna štampa . . s »...... .....1.........« Donosimo nastavak prikaza časopisa »...... ..............« za 1948. godinu. Broj 7 — juli 1948. M. V. Lajko, O nekim nedostacima mehanizacije iskorišćavanja šuma u Ukrajini. U uvodu članka autor je iznio osnovne karakteristike iskorišćavanja šuma u Ukrajini: a) skoro 60°/o šuma u Ukrajini jesu šume tvrdih listača; b) polovina godišnje sječe vrši se u gorovitom terenu (Karpati), iznošenje sortimenata vrši se točilima (rižama), c) u zapadnim i zakarpatskim oblastima stabla u šumama sa krupnog promjera (cea 150 do 180 cm); d) iznošenje do želj. pruge odnosno drvno-industrijskih kombinata vrši se na većim udaljenostima nego u ostalim dijelovima Sovjetskog saveza; e) sječine su razbacane i nemoguće je uvesti koncentrirane sječe; f) iznošenje se ne može izvršiti po snijegu. Uslijed ovih specijalnih uslova u ukrajinskim šumama ne može se elektromotorna lančana pila »Vakopp« upotrijebiti, jer je premalena (radna dužina 50 cm). U cijelom Sovjetskom savezu u upotrebi je jedan tip sjekire, ovaj tip sjekire ne odgovara za rad u ukrajinskim šumama. Isto tako cijeli Sovjetski Savez imade jedan tip đvoručne šumske pile od 1000 mm dužine. U ukrajinskim šumama za rad na obaranju i izradi potrebna je dvoručna pila dužine 1500 do 1750 mm. Da bi se omogućila mehanizacija radova na obaranju, izradi i iznošenju potrebno je šume Ukrajine podijeliti u dva rejona: 1) nizinski rajon i 2) gorski rajon. U prvom rajonu mogu se upotrebiti za obaranje i izradu elektromotorne pile lančanice dužine 750... 1000 mm, lanac mora biti tako konstruiran da može piliti tvrde vrste listača. U drugom rajonu mogu se upotrebiti za obaranje tankih stabala lučne pile, krupnih stabala pile dužine 1500 do 1750 mm, za pravljenje zasjeka potrebna je posebna sjekira. Trupljenje debla može se obaviti sa elektromotornim pilama lančanicama dužine 1000 mm. Autor iznosi da postoji znatna razlika u mehanizaciji radova iznošenja, utovara i istovara u jednom i drugom rajonu. U daljnjem izlaganju autor iznosi sredstva za mehanizaciju u jednom i drugom rajonu (traktori, želj. pruge, dizalice i t. d.). Inž. A. Pancer. Specijalna dizalica za iznošenje TL — 3. Nakon što je dao kratki tehnički opis dizalice T L—3 autor razlaže tehniku rada i primjenu ove dizalice. Inž. I. S..Hejfec i inž. V. I. Karavajev, Naprava za utovar trupaca sa pogonom kamionskog motora. Tehnički opis i primjena ove naprave sa kojom treba da rade 3—i radnika i to dvojica za prinošenje trupaca napravi, a 1—2 za slaganje trupaca u kamionu. Inž. N. Bredelev, Brzo poboljšati iskorišćavanje mehanizama kod iskorišćavanja šuma u Arhangelskoj oblasti. Autor iznosi mjere koje je potrebno uvesti da se bolje iskoriste elektropile, traktori, kamioni, motorni vozovi i parni vozovi u eksploataciji šuma arhangelske oblasti. 181 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Inž. V. V. Sviderik, Potrebno je izgraditi strogi sistem eksploatacije naše tehnike. M. S. Gorelik, Racionalizacija vezivanja splavova. V. Jasinskij, Novatori na radovima so dizalicama (elevätorima). Inž. G. N. Kossovskij, Montiranje pokućtva na konvejeru. Opis rada sa dva konvejera za montažu pokućtva konstruisanim po inž. Kossovskom, Klanu i Kukujevu (Kijevska tvornica pokućtva »Boženko«). V. S. Muzjokin. Uzdizati ulogu komandira u savlađivanju nove tehnike. Broj 8 — August 1948. Inž. G. A. Viljke, Nova pokretna elektrostanica od 60kW za eksploatacijušuma Tehnički opis (opći podaci, motor, generator, kabeli) nove pokretne dizalice PES — 60 Likinskog zavoda. I. N. Podoljskij, Pokusni radovi sa buldzerom na izgradnji uskotraene pruge u Koncegorskom lespromhozu. Zemljani radovi kod izgradnje uskotračne pruge čine 90% svih radova ili 25% troškova. Da bi se smanjili ti radovi izvršen je pokus sa buldožerom. Sa budozerom su obarana stabla ,iskrčeni panjevi, čišćen teren od grmova i izvršene sve potrebne zemljogradnje. V. P. Kalinovskij, Automobilne dizalice za utovar trupaca. Opis rada sa dizalicama DKA-O, 25/4 i »Janvarec«. V. A. Gorbačevskij, Izbor tipa jednoosne prikolice kamiona za iznošenje trupaca. Inž. P. L. Dormidontov, O pokusu mehaniziranog ubacivanja trupaca u vodu kod splavarenja. L. M. MalinoVf N. B. Golovenkov, Proizvodimo visokokvalitetne žigice. O mjerama podizanja kvalitete produciranih žigica u nekim tvornicama. K. Lebedev, Univerzalni´stroj za oštrenje pila konstruiran po E. J. Vitkovskom. Univerzalni stroj za oštrenje pila kojeg je konstruirao E. J. Vitkovski, serijski se proizvodi u SSSR pod markom I. Č. V. U članku je dan tehnički opis toga stroja. V. G. Možulj, Primjer tovaraša (gruzčika) Fedora Dolinkina. Opis metode utovara trupaca na kamion po Fedoru Dolinkinu. Broj 9 — Septembar 1948. Inž. F. I. Lisičkin, O iznošenju drveta zračnim putem. Opis rada sa jednom novo konstruiranom žičarom. Inž. N. Šadrin, Kompleksni agregat za cijepanje drveta. Opis agregata kojeg su konstruisali I. A. Rabcun i V. I. Semakov. V. Kron, Ispuniti petogodišnji plan na vrijeme. O mjerama za ispunjenje plana u Latvijskoj SSR, Sume Latvijske SSR prema vrstama sastoje se u postotcima ukupne površine šuma kako slijedi: bor . . 52,0% smreka breza jasika crna joha bijela joha . . . hrast, jasen, lipa . . . . . . . . . . . . . 20,3% 18,7% 4,5% 3,4% 0,8% 0,3% 100,0»/« 182 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Šume se dijele u dvije grupe: 1) zaštitne, u kojima je dozvoljena samo proreda i 2) ostale, u kojima je dozvoljena sječa u visini godišnjeg prirasta. A. I. Samofalov, M. I. Skornjakov, M. V. Lebedevi Za povišenje proizvodnosti isnošenja pomoću užeta (skider i dr.). I. Golovenkov, Raditi rentabilno i biti štedljiv. O mjerama štednje državnih sredstava i materijala. P. R. Vangnic, Šumska taksa. Rasprava o rajoniranju šuma u SSSR u cilju pravilnog utvrđivanja šumske takse. Sume SSSR bit će podijeljene u šest rajona. Veličina šumske takse obzirom na udaljenost sječine od željezničke pruge odnosno drvno-industrijskog kombinata. Docent kand. tehn. nauka, A. M. Baraks, O pitanju određivanja vremena prirodnog sušenja krupnih sortimenata. Istraživanja o sušenju pragova i telegrafskih stupova. Na osnovu ovih istraživanja autor je došao do slijedećih zaključaka: a) smještaj stovarišta nema većeg značenja na sušenje; b) najvažniji faktor za sušenje krupnih sortimenata jest vrijeme slaganja; c) najviše vlage drvo izgubi u prva dva mjeseca sušenja; d) mjeseci u kojima se intenzivno vrši sušenje: mart, april, maj, juni, juli i dio augusta; e) ako su krupni sortimenti izrađeni i složeni u jesen odnosno zimu. drvo nešto gubi vlagu, ali taj gubitak nije od bitnog značenja za brzinu sušenja; f) borovi i smrekovi krupni sortimenti osuše se u prvom periodu sušenja t. j . u prvom polugodištu na srednji procenat vlage; g) bukovi i hrastovi krupni sortimenti suše se kroz vrijeme od 2 perioda sušenja; h) najbolje vrijeme završetka sušenja za borove i smrekove krupne sortimetne jest konac jula i početak augusta. A. N. Otlivančik, Tehnologija produkcije sljepljenih produkata. Opis tehnike rada kod produkcije sljepljenih proizvoda. F. I. Rogačev, N. V. Širžev, U Vladimirskim šumama. Inž. Gnedenkov, Naprava za utovar trupaca tipa DSP. Opis rada sa napravom za utovar trupaca tipa DSP, koju je konstruirao I. M. Drizin, S. 2. Solomon i L. A. Ptuškin. Proizvodnost ove naprave u srednjim prilikama iznosi 30 do 33 m3 trupaca na 1 sat. Broj 10 — Oktobar 1948. P. Bajdik, Dovršiti započete a nedovršene radove u eksploataciji šuma. Autor piše o važnosti dovršenja započetih radova na podizanju naselja za šumske radnike i t. d. Inž. V. T. Lazin i doe. P. P. Paciora, Snabdjevanje poduzeća za iskorišćavanje šuma električnom strujom. Inž. T. Mironov, Istraživanje elektromotorne lančane pile tipa EPH-3. U jednom lespromhozu trusta Iž-les ispitano je 5 elektromotornih lančanih lučnih pila tipa EPH-3. Tehnički opis ove pile: 1) elektromotor od 1>2 kW, 2) razmak zubaca 20 odnosno 15 mm, 3) širina raspiljka 5 do 6 mm, 4) brzina kretanja lanca 6.2 m/sek.; 5) korisna dužina pile 55 cm; 6) težina pile 8,5 kg. Proizvodnost pile po propiljku 55 do 70 cm2/sek; u jednom vremenu izmje ne lanca 70 do 90 m3 ,a po jednom danu i radniku 7 do 10 m3. Inž. I. P. Abol, Tehnika zaštite rada kod iznošenja traktorom KT-12. Kand. tehn. nauka N. P. Bobkov, Izbor tipa goriva za atutotraktornu ga zogeneratornu bazu. Do kraja 1950 treba se 70% autotraktornog parka šumske industrije SSSR prevesti na pogon sa generatorima na tvrdo gorivo. U cilju da se osigura snabdjevanje toga parka sa dovoljnim količinama goriva, potrebno je organizirati kod pojedinih baza sušenje drveta kao goriva za generatore. Autor opisuje 6 shema sušenja drveta. A. I. Sabovskij, O nekim nedostacima u radu Lenles-a. 183 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Kand. ekon. nauka N. V. Nevzorov, Osnovni smjer razvoja šumske indu strije u. Krasnodar shorn kraju. Inž. V. I. Šibalov. Sortiranje drveta. Autor piše o potrebi organizacije sortiranja drveta. Docent A. A. Smirnov, Upitu vlage drveta na specifičnu radnju rezanjakod uzdužnog piljenja. Autor je istraživao upliv vlage drveta od 7 do 100% na specifičnu radnju -ezanja. On je došao do zaključka, da — protivno dosadašnjem mišljenju — spec, radnja rezanja kod uzdužnog piljenja borovine sa cirkularnom pilom raste sa porastom vlage drveta u granicama od 7 do 100%. Kod smrekovine i ariševine spec, radnja rezanja raste sa porastom vlage drveta od 7 do 30% a iznad 30% vlage drveta spec, radnje rezanja porastom vlage se smanjuje, intenzivnost promjene spec, radnje rezanja ovisi o pomaku na 1 zubac pile ili srednjoj debljini strugotine: što manja je debljina strugotine to veći je upliv vlage drveta. I. A. Permogorov, Novatori u piljenju drveta. Autor iznosi uspjeh gateriste Veršimina i cirkulariste Maribina, koji su acionalnom organizacijom rada povisili proizvodnost rada. Oni su raspilili u 8 sati 288,5 m3 trupaca promjera 25 cm; veličina pomaka iznosila je 32,7 mm (a -lanom predviđena veličina pomaka iznosila je 23,5 mm). Autor u nastavku lanka ističe uspjehe nekih drugih gaterista. U tabeli pokazani su pokazatelji rada gaterista Kašerina (1), Volkova (2), Rubcova (3) i Sisojeva (4). Radni dan .... okretaja jarma u min. Širina jarma-visina hoda u mm Izračunani pomak u mm Faktični pomak u mm Ra&piljeno komada Easpiljeno tek. metara Raspiljeno m3 Srednji promjer trupaca u cm Srednja dužina trupaca u m Koeficijenat iskorišćenja radnog vremena Koeficijenat iskorišćenja pomaka Stajanje kod izmjene pile Gubitak vremena za piljenje jednog trupca 1 1 2 . 4 1 1 18/XII 1947 17/1 1948 | 20/1 1948 j18/1 1948 290 297 1 — 305 600/500 750/500 — 600/500 31 24 32,3 28 42-6 29 39,7 34,2 852 644 763 321 5223 3820 4650 4926 213,7 220,36 201.0 169,2 20 22—26 20 19 6,13 5,93 6. 6,0 0,931 0,990 0,926 0,883 1,375 1,210 1,230 1,222 37´54" 50´00" 37´00" 57´00" 35" 61" 33,8" , 184 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 59 <-- 59 --> PDF |
I. S. Varženinov i R. N. Čerevackij, Povećati i učvrstiti postojeće kadrove u eksploataciji šuma. R. Nikolajev i J. Viktorov, O izgradnji kuća za radnike. Broj 11 — Novembar 1948. Inž. M. A Civjan. O lančanom sistemu rada u eksploataciji šuma. Autor piše o organizaciji lančanog sistema rada kod obaranja, izradeiznošenja drveta, o organizaciji i sastavu brigada, tehnološkom procesu, kompleksnoj normi i proračunu rada. V. A. Borisov, Brže prihvatiti novu tehniku kod iskorišćavanja šuma u Ukrajini. Inž. M. S. Baško, Elektromotorne pile u šumama Urala. Autor izvještava o uspjehu rada pojedinih brigada sa elektromotornim pi lama tipa »Vakopp«. Inž. E. V. Ždanov, Za rentabilni rad u industriji žigica. Inž. A. A. Belinkij, Prednosti centraliziranoga snabdjevanja električnom strujom. Inž. G. M. Parfenov, Stacionarni ili pokretni lokomobili. Autor raspravlja o prednostima i manama stacionarnih i pokretnih loko mobila kod eksploatacije šuma. Viktorin Popov, U\ šumama bazena Kame. Autor raspravlja o potrebi kadrova u šumskoj industriji bazena Kame. P. P. Aksenov, Za tehnički progres u mehaničkoj preradi drveta. Izvještaj o radovima naučnih instituta iz područja racionalnog načina raspiljivanja drveta. konzerviranja piljene čamovine, raspiljivanja krupnijih piljenica na pilama vrvčanicama, industrije pokućtva, konvejerizacije montažnih radova, tehnike ljepljenja sa karbamidnom smolom marke K-17, tehnike sušenja, melioracije svojstava drveta, metodike istraživanja svojstava drveta. Broj 12 — Decembar 1948. V. J. Vekšegonov i A. G. Zeludkov, Pokus organizacije lančanog sistema proizvodnje u Makratihinskom lespromhozu. Autor raspravlja o organizaciji rada, tehnološkom procesu i efektivnosti lančanog sistema proizvodnje. E. P. Gucević, Dizalica za utovar »Karellesovec«. Tehnički opis dizalice i tehnika rada. B. I. Kuvaldin, Izvoz kamionima u gorskim krajevima Sibira. Rasprava na osnovu istraživačkih radova Sibirskog naučno-istraživačkog instituta šumskog gospodarstva i eksploatacije šuma. Inž. P. I. Stolpnik, Nova automobilna dizalica. Tehnički opis dizalice i primjena. V. V. Katajev. Gospodarski račun — zaloga rentabilnog rada. V. Dostal, Dva lesopunkta — dva stila rada. Autora raspravlja o uzrocima različitog efekta rada dvaju mehlesopunkta, prvi koji završio rad sa 6 tisuća rubalja nadplanske dobiti i drugi, koji je završio rad sa 700 tisuća rubalja gubitka. Inž. S. B. Grejniman, Standartizacija produkcije šumske industrije. Autor raspravlja o dosadašnjim uspjesima standardizacije produkcije šumske industrije i o potrebi revizije nekih zastarjelih standarta i donošenju nekih novih standarta. I. H o r . a t 185 |