DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1949 str. 8 <-- 8 --> PDF |
međusobno izmijenjeni položaj kod rada ili rad sa drugim organom djeluje kao odmor. To je naročito važno kod teških radnih operacija. Radi toga na pr. teški rad obaranja stabala sa motornom lančanom pilom traži više odmaranja nego ako se kombinira isti rad sa trupljenjem (prerezivanjem trupaca). Kod naših ispitivanja rada sa motornim lančanim pilama (vidi Š. L. br. 8, 1948), pokazalo se da se je procenat odmora kretao ovako: 1) Kod čistog obaranja gdje su zasjeci bili unaprijed pripremljeni 52 % 2) Kod obaranja gdje su zasjeci vršeni motornom lančanom pilom 49 % 3) Kod obaranja i trupljenja sa motornom lančanom pilom . . . 45.5% Dakle u prvom sluč?.:u korisno radno vrijeme iznosilo je samo 48%, a u trećem slučaju je isto oilo 54,5% t. j . razlika za 6.5% ili uzevši u obzir 8 satni radni dan dobilo se 0.52 sata. Ako uzmemo da su kod toga sudjelovala 4 radnika ukupna dnevna ušteda radnog vremena na grupi iznosila je 2.08 sati, što znači osjetljivo sniženje troškova proizvodnje. Relativno povećanje produkcionih troškova kod načina rada pod 1 u odnosu prema onome pod 3 iznosilo je cea 14% jer je toliki bio relativni gubitak vremena. Radi toga smatramo da kod organiziranja radnih grupa za obaranje i izradu motornim lančanicama, treba imati u vidu ovu činjenicu i organizacionu šemu podesiti tako da isti motoristi vrše kako obaranje stabala, tako i trupljenje. Uostalom i organizacija radnih brigada u SSSR-u osniva se na tome principu. Jednolični težak rad djeluje, kao što je poznato, psihološki negativno na radnike i ubija volju za rad, pa i radi toga treba gdje god je to moguće smjenjivati radne operacije ali kod toga voditi računa o produktivnosti. Stručni kursevi na kojima će se radnicima pokazivati najracionalniji način rada koji najmanje umara, doprinjet će mnogo kod toga. Na samu proizvodnost djeluje kako radnikovo tjelesno tako i psihološko stanje. Psiholški negativno djelovanje jednoličnog rada očituje se u smanjenom radnom efektu. U SSSR-u je zbog toga uvedena fakultativna podjela rada u šumi. Motorist i njegov pomoćnik ne vrše samo obaranje i trupljenje nego pomažu i kod drugih radova. V. J. Vekšegonov navodi u tome pogledu slijedeće: »Prijedloge za prelaz na formirajnje većih brigada u cilju oslobođenja motorista manuelnoga rada te u cilju boljeg iskorištenja mehanizma nije moguće realizirati iz slijedećih razloga: a) kod proširenja radne fronte uslijed većih brigada otežana je tehnika osiguranja protiv nezgode, b) veličina i konfiguracija šume određene za sječu ne dozvoljava uvijek razvijanje široke radne fronte, pa se formacijom većih brigada sužavaju granice primjene motorne pile; c) kod velikih se brigada komplicira rukovodstvo. To pogotovo nastupa onda ako kresanje grana i ostale manuelne radove vrše povremeni radnici; 134 |