DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Potpuno ili u većoj mjeri uklanjanje graba iz sastojine pred konačnu sječu hrasta donosi loše posljedice sa gledišta uzgoja ne samo stare sastojine, već naročito nove. Takav rad vodi do potiskivanja hrasta iz buduće sastojine. Postupak kod konačne sječe mješovite sastojine hrasta i graba trebao bi da bude skoro obrnut od onog koji je uobičajen i smatran kao neko pravilo, a ima toliko štetne posljedice. Za sječu zrela sastojina hrasta lužnjaka trebala bi da ima takovu strukturu, uz koju bi se moglo polučiti što povoljnije zasijavanje hrasta. Na staništima koja su podesna i za uzgoj graba uz lužnjak biti će to onda, kada u hrastiku ima dosta primješanog, a i podstojnog graba. Naravski, ukoliko ima još i drugih vrsta, tim bolje. Poznavajući važnu ulogu graba i kod konačnih sječa, treba kod njege lužnjakovih sastojina putem proreda sa grabom postupati razumno. Gore smo spomenuli da se grabove biljčice ne mogu razvijati u zasjeni grabovih stabala zbog nedovoljnog svijetla. Prema tome je važno da se podržava sklop graba u hrastiku u takovoj mjeri, uz koju će moći da drži na uzdi vlastiti pomladak. Kod sječa ćemo vaditi samo ona grabova stabla, čiji će prostor zauzeti svojim krošnjama preostala stabla graba Na taj način ćemo kod konačnih sječa imati sigurno sredstvo u borbi proti prevlasti graba u budućoj sastojim. Imajući navedeno pred očima, prorede treba vršiti tako, da treba krošnje hrasta već dosta rano jače razmicati, čime će se hrast osposobiti za obilniji urod sjemena. Kod konačnih sječa, eventualno već nakon povoljnog iiroda sjemena, valja provesti jaču pnogalu, a nakon 2—3 godine i dovršni sijek. U nikojem slučaju ne bi smjelo mnogo vremena proći od prvog do zadnjeg sijeka, već je važno da se dovršna sječa hrasta izvrši čim je površina prilično zasijana hrastom. Kod te zadnje sječe dobro je narijetko ostaviti pojedina grabova stabla radi nadosijavanja praznina u sječini. Na taj način — uz sječu svih hrastovih stabala, a i dobrog dijela ostalih — hrastove biljke će dobiti mnogo svjetla, što će imati za posljedicu njihov brz razvitak i porast u vis. Naravski da će se pod uplivom svjetla i grab početi jače razvijati, no hrast će svakako s njim držati korak, a mnoge hrastove biljke će ga već i u početku preteći. Na povoljan urod hrasta nije doduše uvijek moguće čekati, jer potrebe često drugačije diktiraju No ako vršimo prorede na način kako smo iznijeli, onda će hrastovih biljki biti tako rekuć trajno u starijoj hrastovoj sastojim. One će izdržati i u zasjeni graba koju godinu, bar od jednog uroda do drugog, ali ih grabov mladik neće ugrožavati, jer nije imao prilike da se osili. Velik dio tih biljki će nakon prvog sijeka dobiti mnogo svjetla i bujno se razvijati. Poslije dovršnog sijeka situacija će u pogledu odnosa između grabovih i hrarstovih biljki biti sasma povoljnija nego u onim hrasticima, gdje se grab rano uklanja iz sastojine. Grab iako tu i tamo ojača, ipak neće moći na velikoj površini da potisne hrast koji će pogotovo kasnije nadvisiti grab. Dalje je stvar smišljenih proreda, kojima će se uplivisati na međusobni odnos vrsta koje tvore novu sastojinu. ´ Ukoliko bi dovršni sijek kasnio moglo bi se dogoditi to, da na otvorenijim mjestima grab preuzme vodstvo. No još uvijek će ostati mjesta pod zasjenom grabovih stabala, gdje grabov pomladak ne će ojačati i na tim mjestima, nakon dovršne sječe, hrast će se lakše održati Ako se u nekoj sastojini već prije progale pojavio hrastov pomladak u dovoljnoj mjeri, možemo hrastova stabla i potpuno ukloniti kod prvog sjeka, 203 |