DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 15 <-- 15 --> PDF |
VBOUT THE REGENERATION OF WOODS OF COMMON OAK (QUERCUS PEDUNCULATA) AND COMMON HORNBEAM (CARPINUS BETULUS) In this article the author discusses the problem of the transformation of mixed common oak and hornbeam woods into pure hornbeam woods. Such a transformation is due to erronous cutting. If hornbeam cutting preseeds the oak cutting, the surface gets fructified by hornbeam seeds, and its plants strenghten before the final oak cutting so as to prevent the development of oak plants. In order to prevent such a development of pure hornbeam woods the hornbeam woods must be maintained until the and of the cutting. It lis a fact that under the hornbeam trees hornbeam plants suffer a lack of light and therefore cannot develop. If the acorn crop abundant, a simultaneous cutting of all hornbeam trees must take place in order to eliminate their negative function on account of the oak wood. Merely individual trees may be kept up and they will be used for the seeding of glanes. By such a method it is certain to get a good proportion between oak and ´kornbeam in future woods and thus to prevent the development of pure hornbeam woods. Ing.Josip Safar (Zagreb): PROREDE U PREBORNIM ŠUMAMA U prebornim šumama redovan način uzgajanja jest pojedinačna sječa stabala, i to u glavnom viših debljinskih razreda. Prebornom sječom vrši se uzgajanje prvenstveno u cilju povećavanja prirasta: ostavljanjem izabranih boljih stabala u sastojim i reguliranjem smjese drveća. Pomlađivanju i razvoju mladog naraštaja redovno se ne poklanja dovoljna pažnja. Zbog premalog ili nikakvog obzira na tok pomlađivanja jele na pojedinim površinama prebornih šuma jele-bukve u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske pojavili su se suvisli slojevi bukovog mladog naraštaja većinom toliko gusti, da ugrožavaju obnovu jele za dulje razdoblje. Bukov mladi naraštaj razvija se vrlo brzo, i tako se sastojine jele-bukve pretvaraju u sastojine bukve-jele. Bukov mladik u tim sastojinama sačinjava donji sloj krošanja a jela i bukva gornji. Između mladika mjestimično se pojavljuje pomladak jele, na pojedinim staništima i po koja smreka. Kad je bukva bila naplodila tlo i razvio se gusti bukov pomladak nije se moglo pretpostaviti da će se on brzo i snažno razvijati. Smatralo se, da će ga velikim dijelom uništiti kasni mrazovi. Stoga se nije ništa ni poduzimalo, ds se već u toj fazi razvoja nastoji smanjiti omjer listača prema četinjačama. Tek kad se bukov pomladak naglo razvio u mladik, pojavio se problem uzgoja takvih sastojina. Do danas se rijetko gdje planski postavio posve određen ekonomsk i cil j i način uzgoja navedenih sastojina. Uzgojni zahvati ograničeni su uglavnom na gornje slojeve krošanja, dok se razvitak bukovog mladika većinom prepuštao prirodi. Ako i postoji odluka ili bar namjera, da se sastojine jele-bukve s podstojnom bukvom vremenom pretvore u pretežno bukove, ipak se bukov mladik ne smije prepustiti jedino utjecaju prirode, jer ćemo inače imati loše bukove sastojine. Pretpostavimo li pak, da u našim planinskim mješovitim šumama treba pretežno uzgajati jelu, tada je pogotovo potrebna uzgojne zahvate vršiti i u sloju bukovog mladika. 205 |