DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 15     <-- 15 -->        PDF

VBOUT THE REGENERATION OF WOODS OF COMMON OAK (QUERCUS
PEDUNCULATA) AND COMMON HORNBEAM (CARPINUS BETULUS)


In this article the author discusses the problem of the transformation of mixed
common oak and hornbeam woods into pure hornbeam woods.


Such a transformation is due to erronous cutting. If hornbeam cutting preseeds


the oak cutting, the surface gets fructified by hornbeam seeds, and its plants strenghten
before the final oak cutting so as to prevent the development of oak plants.
In order to prevent such a development of pure hornbeam woods the hornbeam
woods must be maintained until the and of the cutting. It lis a fact that under the
hornbeam trees hornbeam plants suffer a lack of light and therefore cannot develop.
If the acorn crop abundant, a simultaneous cutting of all hornbeam trees must
take place in order to eliminate their negative function on account of the oak wood.
Merely individual trees may be kept up and they will be used for the seeding


of glanes. By such a method it is certain to get a good proportion between oak and
´kornbeam in future woods and thus to prevent the development of pure hornbeam
woods.


Ing.Josip Safar (Zagreb):


PROREDE U PREBORNIM ŠUMAMA


U prebornim šumama redovan način uzgajanja jest pojedinačna sječa stabala,
i to u glavnom viših debljinskih razreda. Prebornom sječom vrši se uzgajanje
prvenstveno u cilju povećavanja prirasta: ostavljanjem izabranih boljih
stabala u sastojim i reguliranjem smjese drveća. Pomlađivanju i razvoju mladog
naraštaja redovno se ne poklanja dovoljna pažnja.


Zbog premalog ili nikakvog obzira na tok pomlađivanja jele na pojedinim


površinama prebornih šuma jele-bukve u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske
pojavili su se suvisli slojevi bukovog mladog naraštaja većinom toliko gusti,
da ugrožavaju obnovu jele za dulje razdoblje. Bukov mladi naraštaj razvija se
vrlo brzo, i tako se sastojine jele-bukve pretvaraju u sastojine bukve-jele.
Bukov mladik u tim sastojinama sačinjava donji sloj krošanja a jela i bukva
gornji. Između mladika mjestimično se pojavljuje pomladak jele, na pojedinim
staništima i po koja smreka.
Kad je bukva bila naplodila tlo i razvio se gusti bukov pomladak nije se
moglo pretpostaviti da će se on brzo i snažno razvijati. Smatralo se, da će ga
velikim dijelom uništiti kasni mrazovi. Stoga se nije ništa ni poduzimalo, ds
se već u toj fazi razvoja nastoji smanjiti omjer listača prema četinjačama. Tek
kad se bukov pomladak naglo razvio u mladik, pojavio se problem uzgoja takvih
sastojina.


Do danas se rijetko gdje planski postavio posve određen ekonomsk i
cil j i način uzgoja navedenih sastojina. Uzgojni zahvati ograničeni su uglavnom
na gornje slojeve krošanja, dok se razvitak bukovog mladika većinom
prepuštao prirodi.


Ako i postoji odluka ili bar namjera, da se sastojine jele-bukve s podstojnom
bukvom vremenom pretvore u pretežno bukove, ipak se bukov
mladik ne smije prepustiti jedino utjecaju prirode, jer ćemo inače imati loše
bukove sastojine. Pretpostavimo li pak, da u našim planinskim mješovitim
šumama treba pretežno uzgajati jelu, tada je pogotovo potrebna
uzgojne zahvate vršiti i u sloju bukovog mladika.


205




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Problem uzgoja sastojina slojevitog sklopa složen je i k tome akutan, pa bi
ga trebalo što prije proučiti, to više što je vjerovatno da će i u mnogim drugim
progaljenim sastojinama jele-bukve prevladati bukov mladik. Ali rezultati,
koji se očekuju na osnovu istraživanja i pokusa u tim sastojinama, ne mogu
se postići u kratkom roku. Budući da praksa ne može niti smije čekati na te
rezultate, potrebno je da se prethodno, na temelju opažanjai, jznesu osnovne
zamisli o uzgojnom postupku u takvim sastojinama.


Oblici sastojina


Mogućnost i način pomlađivanja mnogo ovisi o oblicima sastojine. Sastojine
u prebornum šumama na području Hrvatske imaju nekoliko raznih oblika, nastalih
ne samo pod utjecajem prirodnih faktora proizvodnje nego još više pod
utjecajem gospodarenja.


Pitanje oblika sastojina u našim prebornim šumama zaseban je problem,
do danas premalo proučen. Na osnovu dosadašnjih opažanja i mjerenja možemo
više ili manje lučiti ova tri različita oblika sastojina i njihovih dijelova:
vertikalan sklop, grupimičan sklop i horizontalan ili
slojevit sklop.


Tertikalan sklop, grupiiničatn sfHop, elojerit sklop
20$




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Vertikalan i grupimičan sklop ne pokrivaju veće površine, već su ispremješani,
a i u slojevitom sklopu utrešeni. Slojevit sklop razvijen je i na većim
površinama. Ima i očitih prelaznih faza iz jednog oblika sklopa u drugi, i to
većinom u redoslijedu kako su naprijed poredani.


Najveći dio sastojina slojevitog sklopa ima u donjem sloju bukvu s mjestimičnim
pomlatkom jele, a u gornjem jelu s bukvom. Gornji sloj je širi negoli
donji. Takvih sastojina ima na pr. na vapnencima između Delnica i Crnog
Luga, zatim Zvirjak kod liiča, Bitoraj kod Vrata, Sevolski Dolci iznad doline
Kupe, predjeli kod Lividrage ispod Risnjaka, u Oštriki na Velebitu gdje je
bukva posve ili gotovo posve prevladala jelu, Kozarska Kosa i južni donji
obronci Velike Javornice kod Jasenka, na silikatima kod Fužina, Mrzle Vodice
i Skrada, i drugdje.


U prebornim šumama na području Hrvatske ima i bukovih sastojina, u
koje uspješno prodire jelov pomladak i mladik, nastao iz sjemena susjednih
jelovih sastojina ili pojedinačnih jelovih stabala, koja su preostala u sadašnjoj
bukovoj (vjerovatno nekad jelovoj) sastojini, na pr. Ravno i Viševica iznad
Crikvenice, Kozarac i Cetinj kod Vrbovskog, Platak ispod Risnjaka, predjel
Bjelolasica kod Mrkoplja, Bitoraj, u predjelima uz cestu Jasenak—Breze—
(Novi) te u predjelima na potezu Krasno—Štirovača na Velebitu, Sakrivenika
na Plješivici, i drugdje.


Značaj i ekonomski cilj ....... u prebcrnim šumama


Redovno se smatra, da u prebornim šumama ne treba vršiti prorjeđivanje´.
Takvo gledište je donekle ispravno, ako se odnosi na preborne sastojine s vertikalnim
i grupimičnim sklopom i kad se takvi oblici sastojine nastoje stvoriti.
Ali u sastojinama jele-bukve, u kojima u donjem sloju prevladava gust, napose
bukov mladik a srednji sloj ima malo stabala ili toga sloja gotovo nema,
prorede se moraju vršiti. Prorede treba obavljati i u sastojinama bukve-jele
i bukve s pojedinačnom jelom, u kojima ima slojeva jelovog mladika — ukoliko
je planskim zadatkom određeno da se poveća omjer smjese jele i da se unaprijedi
kvalitet postojećeg bukovog mladika.


Prorjeđivanje bukovog mladika u prebornim šumama slojevitog poretka
krošanja posve je zaseban rad, koji se većinom ne može obavljati u isto vrijeme
kad i redovna preborna sječa. U mladiku će se sjeći svake 4—6 godine, dok u
gornjem sloju se prebor redovno vrši svake 10—20 godine. Prebornom sječom
uklanjaju se iz sastojine većinom deblja stabla u doba njihove tehničke zrelosti;
proredom vade se samo tanka stabla isključivo zbog njege novog naraštaja.
Pri prorjeđivanju pažnja uzgajača usmjerena je više na donji dio sastojine
negoli na gornji, dok je pri preboru većinom obratno. Organizacija i tehnika
doznake, obaranja, izrade i izvoza različita je za proredu i prebor.


Prorede u prebornim šumama nisu indentične ne samo prebornoj sječi
nego ni prebornoj proredi. Prebornom sječom vade se uglavnom visoka stabla;
od nižih stabala redovno se vade bolesna, oštećena i izobličena. Prebornom proredom
zahvaća se u sve sastojinske slojeve isključivo u svrhu uzgoja i njege
čitave sastojine; vade se ne samo viša i nevaljala niža stabla već se uklanjaju
prvenstveno i ona stabla koja svojim susjedstvom bolje oblikovanim stablima
sprečavaju brži i bolji razvitak; prebornom proredom se usto pomaže kvantitativni
razvoj mladog naraštaja. Prebornom sječom i, još više i bolje, prebor


307




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 18     <-- 18 -->        PDF

.Tiom proredom vrši se ujedno i reguliranje smjese drveća. U sastojinama sloje


vitog poretka krošanja proredom zahvaća se samo u donji sloj.


Osnovna razlika dakle između preborne sječe, preborne prorede i prorede
u prebornim šumama uglavnom se sastoji u ovome: prebornom sječom zahvaća
.se u gornji dio sastojine, prebornom proredom zahvaća se vertikalno u čitavu
jsastojinu, dok se proreda obavlja u donjem sloju sastojine.


Gospodarski značaj proreda bukve u prebornim šumama sastoji se u ovim


postavkama:


1.
Njega sastojine pretežno u svrhu:
a) pomlađivanje jele
b) proizvodnje kvalitativno dobre bukovine
2. Namirivanje potreba na ogrjevnom drvetu i ugljenu.
Ostvarivanje ovih dviju postavki ovisi o gospodarskom položaju šume i o
intenzivnosti gospodarenja, a prva usto i o ekonomskom cilju koji se treba
postići.


Tehnika uzgajanja za usmjeravanje razvoja bukovog i jelovog mladog naraštaja
do doba sječne zrelosti stabala ni na osnovu poznatog ekonomskog cilja
ne može se unaprijed odrediti, jer za to nemamo dovoljno iskustva. Osim toga
sastojine naših šuma po svojem obliku, sastavu i kvaliteti, po bonitetu i staništu
i po intenzivnosti gospodarenja toliko su različite, da se niti za sadašnje
.stanje ne mogu dati posve određene smjernice njege a pogotovo se ne mogu
propisati za uzgajanje u daljoj budućnosti. Kad bi se i mogao daljnji razvoj
sastojina predvidjeti, ni tada se detaljne smjernice ne bi mogle izraditi. Iz tih
razloga i naše zamisli o prorjeđivanju u prebornim šumama mogu služiti samo
za orijentaciju.


Potreba za prorjeđivanjem sastojina u našim prebornim šumama pojavila
se već početkom ovoga stoljeća. Sistematske prorede obavljale su se na višim
dijelovima šumskog masiva Risnjaka, na Platku i Suhom (1000—1300 m nadm.
visine), te odatle imamo i prva iskustva (Šušterč i ć).*)


U znatnom dijelu sastojine slojevitog sklopa kvalitet bukovog mladika
većinom je loš, i to zbog zasjenjivanja odozgo i zbog premale ili nikakve njege,
kao i zbog nedovoljnog održavanja šumskog reda; mjestimično je mladik oštećen
od teškog snijega i od leda; stabla su previsoka s uskom krošnjom, zakrivljena^
odviše granata, savijena, jednostrano razvijena, polusuha i suha i dr. U pojedinim
sastojinama ima više ili manje i dobrih stabala, koja mogu služiti za
daljnji uzgoj u svrhu proizvodnje bukovine za industrijsku preradu.


Na osnovu sistematskog pregleda tih sastojina i perspektive daljnjeg gospodarenja
treba da se za pojedine skupine sastojina donese odluka, čemu treba
da služe prorede odnosno koji ekonomski cilj treba da se proredama postigne,
pa se potom izrađuje pespektivni plan proizvodnje.


Opće napomene o njezi sastojina


Tehnika prorjeđivanja ovisi o biološkom razvoju sastojine i o ekonomskom
cilju prorede. Opći cilj proreda jest, da se češćom i umjerenom sječom poveća
ne samo kvantitativni prirast sastojine nego još više njen cjelokupni kvalitet
i kvantitativni prirast izabranih stabala, te da se pravovremeno iskoristi sve
što ugiba i što smeta ostvarivanju određenoga ekonomskog cilja.


*) Šušteršić J.: Nešto iz uzgajanja šuma, Šum. list 1929 str. 2417—291


208




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Osnovno sredstvo njege sastojina jest reguliranje svijetla za napredniji
razvoj određene vrste drveća i dobro oblikovanih stabala: oslobcđavanjem
jedne vrste od konkurencije druge u zraku i u tlu te pripuštanjem veće količine
neposredne svjetlosti na gornji dio krošanja boljih stabala.


Objekt njege je čitava sastojina i svako izabrano stablo. Stoga se prorjeđivanje
i njega mladika obavlja u skladu i s prebornom sječom stabala u gornjim
slojevima krošanja. Budući da je razvoj sastojine a napose novog naraštaja
mnogo ovisan i o kvaliteti tla, njegom sastojine utječe se i na fizikalna
i kemijska svojstva tla, naročito na biološku aktivnost mikroorganizama.


Prenaglo otvaranje sklopa ne će ni u sastojinama slojevitog sklopa rezultirati
očekivani uspjeh. To se uostalom može vidjeti u nekim predjelima na zapadnim
i južnim obroncima Risnjaka (Šija, Kaličak, Japlenski Vrh), gdje je u
svrhu pomlađivanja jele svojedobno sloj bukovog mladika posve ili odviše
sasječen. Umjerenim sječama naprotiv pogoduje se određenom razvitku sastojine
(pomlađivanje jele na istočnim obroncima Japlenškog Vrha, Benkovac
kod Fužina, Platak). Na većim strminama sklop se smije samo umjereno otvarati,
jer inače oborine odnose listinac, a gdjekad ispiru i humus. Gušći sklop
treba da je nad suhim tlima, rjeđi nad vlažnim. Da se dakle u sastojinama slojevitog
sklopa uspostavi određen omjer smjese i poveća njihov kvalitet, potrebno
je obavljati obzirne uzgojne zahvate, ne ispuštajući ni na čas iz vida
zaštitu tla, osobine staništa i sastojine, biološka svojstva drveća i ekonomski
cilj. Ako se prema proizvodnom planu treba proredom bukve postići pomlađivanje
jele, tada se pri doznaci stabala ne smije zaboravljati okolnost, da bukva
redovito zahtijeva i podnosi više svijetla negoli jela i da obje znatno reagiraju
na promjenu njegovog intenziteta i ostalih faktora ovisnih o otvaranju sklopa.


Nijedno stablo po pravilu ne bi se smjelo doznačiti, ako se ne zna zašto
se ono mora posjeći. Vodeći se tim načelom, uzgajač će rijetko gdje pogriješiti,
jer se stara o svima uzgojnim faktorima, on stvarno sam sebi neprestano polaže
račun o ispravnosti doznake.


Uzgojni postupci treba da se vrše individualno, prema razvoju pojedine
sastojine i njenih dijelova. Nikakva uzgojna šablona ne smije se primijeniti.
Odabiranje odgovarajuće tehnike uzgajanja, kao i pojedinih uzgojnih zahvata
ovisi o mjesnim ekološko-biotskim okolnostima i o gospodarskom položaju sastojine.
Pri tome, dakako, moraju se uzgojni postupci uskladiti i s ekonomskim
ciljem i s proizvodnim planom.*)


Obzirom na okolnost da je tlo obilno zaštićeno sklopom donjega sloja krošanja,
uzgojni zahvati mogli bi u gornjem sloju biti jači. Ali pri tome ne smije
se mimoići činjenica da gdjekad u našim planinskim krajevima nastaju znatne
štete io.d teškog, vrlo mokrog snijega i od leda, pa je zbog zaštite donjega sloja
krošanja potrebno u sastojini ostavljati dovoljno stabala u gornjem sloju.


*) Možda izgleda neumjesno, što se već nekoliko puta spomenuo ekonomsk i
cil j njeg e sasto j ina. Nije to bilo slučajno. Iz prijašnje prakse znademo, koliko
se malo pažnje poklanjalo upravo tom vrio važnom faktoru i usto kriteriju šumskog
gospodarenja. Često se nije ni pretpostavljalo, sta se sječom u pojedinoj sastojini treba
postići, nije se dovoljno uvažila činjenica, da se svakim udarcem doznačenog čekića
upravlja tok razvoja dotične grupe stabala a s time i čitave sastojine. Određivanje i
poznavanje ekonomskog cilja njege i daljnjeg uzgoja sastojina te ostvarivanje i način
ostvarivanja toga cilja pri doznaci stabala za sječu kriterij je intenzivnosti gospodarenja
i kvalitete svakog pojedinog uzgajača. Sve to konačno odrazuje stav uprave
šuma i pojedinog šumarskog stručnjaka, koliko se stara o daljnjoj budućnosti područnih
šuma.


209




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Čišćenje i prorjeđivanje bukovog mladika ovise daleko više o ekonom skim
uvjetima proizvodnje negoli su o njima ovisni gospodarski
zahvati u gornjem sloju krošanja, jer je u pitanju mogućnost iskorišćenja tankog
sastojinskog materijala. Pri iskorišćavanju debljeg prorednog materijala potrebno
je manje financijskih sredstava za obaranje, izradu i izvoz negoli pri
iskorišćavanju iste količine tanjeg. Prema dosadašnjem iskustvu, općenito najbolje
je obavljati proredu u sastojinama s prosječnom debljinom stabala 5—12
cm pr. pr. U ekstremnim slučajevima ta granica može biti viša ili niža. Izbijanje
izdanaka iz panjeva posječenih bukovih stabala nema veće važnosti za daljnju
njegu sastojine, napose ako je ona dovoljno gusta i kad se sječa obavlja ljeti.


Krošnje bukovog mladika mogu se više razmicati u ovim okolnosti: a) sklop
gornjeg sloja krošanja nije mnogo progaljen, a sklop bukovog mladika je pre-
gust do gust, b) tlo i uopće stanište je povoljno, c) ledolomi su česti, d) predviđa
se skori urod sjemena.


U sastojinama slojevitog sklopa bukve ima većinom dovoljno, čak i odviše.
U njima se nalazi i debelih vrlo krošnjatih bukava i jela. Ta stabla nisu svojedobno
iskorišćena zbog malene vrijednosti njihovog drveta. Da se prigodom
obaranja stabala gornjeg sloja smanje štete u gustom mladiku i pomlatku, vrlo
krošnjata stabla treba prije prorjeđivanja posjeći. Bukova stabla moraju se
ukloniti gdjekd i zato, da više ne naplođuju tlo. Dobro bi bilo, da se stabla
koja imaju vrlo razgranjenu krošnju prije obaranje barem na najdonjem dijelu
okrešu.


Prorede radi pomlađivanja jele


Kad se prorjeđivanje obavlja u svrhu naplodnje jele i boljega razvoja postojećega
jelovog pomlatka ostavlja se u gornjem sloju krošanja dovoljan broj
dobro uzraslih jelovih stabala, poglavito srednjedobnih, koja će nakon periodičkih
proreda bukve naplođivati tlo a usto će razvijati dobar prirast. Ta stabla
će ujedno kasnije, nakon sječe stabala najviših debljinskih razreda, umanjivati
štete na mladom naraštaju od nepovoljnog snijega. Pripuštanjem veće količine
svjetlosti u sastojinu omogućuje se, da preostala jelova stabla povećavaju rodnost,
da se postojeći bukov mladik i pomladak brže razvijaju do debljine kad
se može vršiti prorjeđivanje i da se jelov pomladak što prije uzdigne.


Najbolje bi bilo da se prorjeđivanje obavlja u godinama pred dobrim
urodom jelovog sjemena. Ako sjeme bude dobre klijavosti a slijedeće vegetacijsko
razdoblje povoljno, već nakon prve prorede jela će se početi pod bukvu
uspješno naseljavati.


Da se ubrza tok obnove jele, trebalo bi oko postojećega jelovog pomlatka
obavljati prethodno č i š ć e n j e neodrasloga bukovog mladika. Pomladak jele
bit će tako manje vremena potisnut i kasnije će se brže prilagođivati većoj
količini svjetlosti; zbog toga bit će manji gubitak u vremenu proizvodnje nižih
debljinskih razreda jele odnosno u njihovom prelazu iz pomlatka u mladik i u
više debljinske razrede. No čišćenje se ne će moći svagdje obavljati zbog male
vrijednosti takvog drveta. Ali ako je planski postavljen zahtjev, da se mora
što prije postići prevlast jele nad bukvom, onda treba — bez obzira na momentani
ekonomski efekat — vršiti čišćenje bukve bar u neposrednoj okolini jelovog:
pomlatka.


210




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Uzgojni radovi u slojevitom poretku stabala dakle općenito imaju značajke
triju ugojnih postupaka: čišćenje, prorjeđivanje i preborna sječa.
Čišćenjem bukve omogućuje se bolji razvitak pomlatka jele. Prorjeđivanjem
uklanjaju se mlada bukova stabla ne samo u svrhu otvaranja sklopa za slobodniji
razvoj postojećeg i novog jelovog pomlatka nego također, prema ekonomskom
zadatku, i za bolji razvitak dobro uzraslih stabala bukve; prorjeđen
bukov mladik znatno će manje stradavati od snijega i leda, koji u navedenim
krajevima gdjekad zahvaćaju čitave grupe gusto uzraslih stabala, spajaju ih u
suvislu cjelinu i lome. Prebornom sječom vade se odrasla stabla gornjih slojeva
krošanja. Svi ti radova mogu se obavljati istovremeno, ali, iz raznih gospodarskih
razloga, gotovo redovno će se od njih vremenski odvajati sječa odraslih
stabala, a ponekad će se posebno vršiti čišćenje i sitna proreda i posebno prorjeđivanje
odrasli j eg mladika.


Prigodom prorjeđivanja prvenstveno se vade sva oštećena stabla i veći dio
izobličenih stabala, a poglavito ona koja u zraku i u tlu sprečavaju razvoj jelovog
pomlatka. Ostala stabla uklanjaju se ukoliko je potrebno da se umjereno
otvori dovoljno prostora u tlu i nad tlom za useljavanje novog jelovog pomlatka.
U mrazištima sklop se ne smije mnogo otvarati, jer će inače jelov pomladak
polagano napredovati.


Iza umjereno izvršene prorede pojavljuje se blagi pokro v nisko g
r a š ć a, što je ponekad dosta dobar indikator valjano obavljenog prorjeđivanja.
Nakon jake prorede ili ako se sav bukov mladik posiječe, tlo se može zakoroviti
ili otvrdne, a redovna posljedica takvih sječa jest poteškoća pomlađivanja jele.
Na pojedinim staništima i nakon jakih sječa bukve jela će se naseliti. Ali takva
staništa u navedenim šumama zauzimaju male površine (uglavnom pojedina tla
na silikatnoj podlozi, a na vapnenačkoj podlozi u zaštićenim uvalama), pa ako
nema dovoljno podataka ili iskustva o pomlađivanju jele, najbolje je da se na
većim površinama odviše ne eksperimentira.


Jaki porast trave i drugoga korova sprječava prihvat jelovog sjemena i
razvoj jelovih biljčica, a i kasnije visoki korov biljke konkurencijom u tlu i
zraku. Visoki korov zimi, zbog pritiska snijega, još više prigušuje nježne jelove
biljke. Porast trave često je veći i brži na boljim tlima te na većim nadmorskim
visinama napose iznad 1.000 m. Sve te činjenice treba uzeti u obzir prigodom
otvaranja sklopa.


Nakon sječe stabala tl o je blago razrovano. Debeli sloj bukovog listinca
i humusa ispremiješan je. Obilnija količina svjetlosti i topline omogućuje bržu
humifikaciju listinca. Općenito, poboljšavaju se fizikalna svojstva tla i povećava
se mikrobiološka aktivnost, pa je tlo bolje pripremljeno za klijanje jelovog
sjemena.


Nekoliko godina iza prve prorede krošnje preostalog bukovog mladika ponovno
će se sklopiti. Tada treba ponovno sklop otvarati za slobodniji razvoj
postojećega jelovog pomlatka, kao i za useljavanje novog. Daljnje faze čišćenja,
prorjeđivanja i prebiranja, obavljaju se posve individualno, prema uspjehu
prošlih radova.


Omjer jele prema bukvi može se povećavati i u bukovim sastojin
a m a u kojima se pojavljuje jelov mladi naraštaj. Pravovremenim uzgojnim
zahvatima, čišćenjem i prorjeđivanjem kao i prebornom proredom, može se
ubrzati proces pretvaranja tih sastojina u sastojine jele-bukve.


211




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Ako se u sastojim nalaze sklopljene grupe odraslog, dobro, uzraslog jelovog
mladika i grupe jelovog pomlatka, treba im omogućiti bolji razvitak grupi mienom
sječom bukve.


Proces pomlađivanja jele može se ubrzati i umjetnim pcšumljav
anj em : sjetvom sjemena i sadnjom biljaka. Prije umjetnog pošumljavanja
sklop se otvori odnosno smanji se abrast, bukov listinac se ukloni, a tlo se malo
prc-drlja. Sadnice se pribave iz obližnjih sastojdna ili iz rasadnika.


Prorede radi njege bukve


Perspektivnim šumsko-privrednim planom ili planskim zadatkom može
biti predviđeno, da se u pojedinim predjelima uzgaja bukva u svrhu proizvodnje
drveta za industrijsku preradu. Ta odredba svakako će se odnositi pretežno na
ona staništa, na kojima prirodni faktori proizvodnje omogućuju da bukove
sastojine imaju velik postotak kvalitativno dobre deblovine, te usto na takve
gospodarske položaje, gdje je potreba za dobrom bukovinom velika (na pr. u
gravitacionom području tvornice pokućstva).


Ako se ova odredba odnosi na opisane sastojine s obilnim mladim naraštajem
bukve i progaljenim sklopom u gornjem sloju krošanja, trebalo bi već u
ranoj mladosti bukve vršiti čišćenje i sitnu proredu: vađenjem pojedinih
manje vrijednih stabalaca, za koja se mcže pretpostaviti da imaju i loša
nasljedna svojstva, u svrhu boljeg razvitka vrednijih stabala (suhovrha, kržljava,
prevršena, rašljata, nevitka, bičalasta, jako potisnuta, previsoka i vrlo granata,
oštećena stabalca, izdanci iz panja, i dr.). Potom se nastavlja redovno
prorjeđivanje u svrhu postepenog oblikovanja debala te njihove krošnje i korijenja.
U odraslijem mladiku morat će se istovremeno vršiti čišćenje i prorjeđivanje.
Svakako treba vaditi i t. zv. srednjake, t. j . stabla koja vertikalno i
horizontalno smetaju dobrim stablima.


Kakva će se tehnika prorede primijeniti, ne mcže se unaprijed odrediti,
jer to ovisi o stanju i daljnjem razvitku svake sastojine i njenih dijelova. Svakako
treba predvidjeti, da će se vremenom najgornji sloj krošanja sječom ukloniti
i da će odrasli bukov mladik imati manji obrast. Budući da se može dogoditi,
da zbog rijeđeg sklopa tlo bude nezaštićeno i da sastojinska klima zbog
toga bude lošija, treba uzgojem nastojati da se postojeći podstojn i slo j
pomlatk a održi i dalje razvije, odnosno da se taj sloj stvori. Podstojni sloj
odraslog mladika služi i kao rezerva za ispunjavanje praznina, koje mogu nastati
ili zbog vađenja većeg broja nevaljanih stabala ili zbog šteta od obaranja,
snijega i leda; iz podstojnog sloja mogu se naime izlučivanjem viših i usto
dobro oblikovanih stabala zatvarati progale u gornjem dijelu odraslog mladika.
Taj sloj ujedno služi i za održavanje bolje čistoće od grana na deblima izabranih
stabala i za zaštitu kore debala od neposrednog sunčanog svijetla. U rijetkom
sklopu mladika treba zbog zaštite tla ostavljati više izobličenih stabala, ako
nema dovoljno dobrih.


Jaka proreda u doba mladika ne bi se smjela vršiti, jer ako sklcp bude
rijedak odnosno obrast malen, krošnje će početi da se razvijaju i na dijelu
debala, koji je do tada bio bez grana. Duboko spuštene krošnje umanjuju kvalitet
deblovine, pa prema tome i količinu kvalitativno dobrog drveta za industrijsku
preradu. Kad se sastojdna ponovno sklopi, donje grane vremenom će
doduše početi da venu i da se suše, ali mnogo će još vremena proći dok se osuše


212




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 23     <-- 23 -->        PDF

i raspadnu; a ako se sklop mladika ponovno posve ne sklopi, donje grane razvijat
će se u dužinu i u debljinu ,pa će event, kasniji proces sušenja i raspadanja
donjih grana vrlo polagano teći.


Osnovno načelo naprednog uzgajanja šuma: krošnja na suncu, deblo u sjeni,
korijenje u vlažnoj zemlji ne smije se zanemariti. Deblo treba da je u doba
odraslijeg mladika što više u sjeni. — Kasnije uzgojne mjere ne će mnogo pomoći,
da se oblik debla ispravi. Iako se oblik i veličina krošnje mogu kasnije
popraviti, ipak je bolje da se već u doba mladika ne ostavlja u sastojini velika
količina stabala s mnogo deformiranim krošnjama (premale i prevelike, napose
preduboke i previsoke krošnje, jednostrano razvijene krošnje).


Budući da je konačan cilj njege takvih sastojina povisivanje prvenstveno
kvalitativnog prirasta, uzgojni zahvati treba da se što više koncentrišu
na bolji razvoj najbolje uzraslih stabala t. j . na ona koja imaju dobro
oblikovano deblo (pravno i što čišće od grana) i usta pravilno oblikovanu
krošnju. Susjedna niža stabla treba da svojim krošnjama služe njezi izabranih
najboljih stabala, napose u sprečavanju nastajanja novih grana i u sušenju postojećih.
Pri tome obrast i sklop ne smiju biti toliko gusti, da zbog blizine susjednih
manje vrijednih stabala bolja stabla ne mogu iskorišćavati dovoljno
prostora u zraku i u tlu. Značaj te okolnosti ne treba odviše precjenjivati, jer
izabrana stabla većinom će biti i viša od susjednih, pa će im najveći dio krošnje


^ i korijenja biti izvan domašaja susjednih stabala.


Poredak jelovih stabala u odnosu na bukova treba da je, prema okolnostima,
više grupimičan nego pojedinačan.


Negdje će biti potrebno da se ostavlja više bukve i za namirivanje mjesnih
potreba na ogrjevnom drvetu. Naročito u šumama pokraj naselja većinom
nema dovoljno bukve, a iz udaljenijih predjela dovoz ogrjevnag drveta
gdjekad je otežan zbog pomanjkanja prevoznih sredstava. Stoga se, na osnovu
odredaba perspektivnog plana proizvodnje, mora i ta ekonomska potreba uvažiti,
pa se prema tome vrši reguliranje smjese drveća i povećavanje pretežno
kvantitativnog prirasta bukve.


Kad će se konačno povaditi stabla gornjeg sloja krošanja, ovisi o razvoju
sastojine. Zasada se može pretpostaviti jedino ovo: što duže budu ta stabla u
sastojini, to više će biti štete na mladiku od obaranja i zasjene; što kraće će se
ona u sastojini zadržati, to postoji veća vjerovatnost za štete od snijega i leda
na mladiku. Pravilan postupak ovisi o iskustvu uzgajača na dotičnim terenima,
0 zaključcima izvedenima iz opažanja u tim i sličnim ekološko-biotskim okolnostima.


* * *


Premda je ovdje riječ samo o uzgoju jelovog i bukovog mladog naraštaja,
ipak je potrebno bar podsjetiti na važnost pomaganja drugih vredniji h
1 is t a č a. Javorovina, jasenovina i brestovina mnogo se potražuju, nekad više
nekad manje, pa im proizvodnju treba u našim šumama i osigurati. Nije dovoljno,
da se u sastojini ostavljaju pojedini sjemenjaci, kako se to česta čini,
jer ako se i pojavi obilan pomladak, on redovno za 1—2 godine ugine. Javor,
jasen i brijest vrste su polusjene i svijetla, potreba im je za svjetlošću veća
negoli u bukve. Ako njihov pomladak i ne ugine od konkurencije bukve, uginut
će zbog nedovoljne svjetlosti. Stoga u svrhu razvoja mladog naraštaja tih
vrsta treba sklop progaljivati. Na to nas upućuje i bujan razvoj javorovog mladika
na pojedinim svijetlim prugama uz šumske puteve.


213




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 24     <-- 24 -->        PDF

..0.0...1. ..... . .......... .....


. .......... ..... .............. ..... ........ ........ . ... ............
........... ....... .... ....... ........ ........ ....... ........... ....
....... .. ...-...., a ...... .. ........ ........., . ....... ....... ...........
....... ........ . .... ........... ...... . ..1........> ...... ........ .... .......
........... . ............ . ...... ..... . ........... ....... ... ..... .. ............
............. ..... .......... ..... ........: a) .......... «.. ... .) ....
.. ..... ... ............ .................. ......, a ..... . .......... .... ....
..........., .... ............ ...... ............ .............. ...... .......
............ .. ......... ........ ........... . ............. ..........., .........
..... ............ ............. . ........... ». ......... .......... . ..
........... .........


. ....... ....... ....... ......1. ....... . ........ .......; ........ .......
....... ......... ... ............ ......... ........... ........... .....1. .......
.......... .....1 ........ ........, ... ........... ... . ....... ......... .. ......
... ............1. ............. ........ ............ ..... 6...-6.1 ..... .............
........... ......, a ..... ..........» ........ .......... .........)
...... ....... ............ ..... ............. . .... ........... . ..... ............
... . ..... ........ ...... ....., a . ........... .. ............. ............
. ......... ..... ..........


LES ECLAIRCIES DANS LES FORETS JARDINEES


Dans les forets jardinees en Croatie nord-ouest c´est une forme du peuplement
avec deux couches des couronnes ,lequel, s´est developpee. La couche superieur est
beaucoup plus large que la couche inferieur. La couche superieur eclaircie est compose
des sapins et des hetres. tandis que Tinferieur-des hetres jeunes, par lesquelles penetrent
les sapins revenue par-c; par-la. Dans ces peuplement on doit faire l´abotage
assorti dans la couche superieur aussi que dans l´inferieur. Quant au temps on finit
ces deux ouvrages pour la plus part separement. Le but des eclaircies doit etre determine
par ila plan perspectif apres les facteurs d´edüction et apres la fin economique.


La fin des eclaircie est suivante:


a) le rajeunissement des sapins. ou


b) le soin aux hetres pour la production du bois d´une qualite bonne, aussi que
la combination des ces deux traitement. On eclaiircis individuellement apres la situation
actuelle et apres le developpment suivant des peuplement.
On extraits les arbres gros avec les couronnes larges, specialement les hetressemenciers.


Apres la neccessite on laisse les sapins du moyen age, bien formes, pour Tensemencement
des sapins et pour proteger les arbres revenus contre la neige. Dans les
conditions economiques favorables pour la production, il faudrait avant qu, on fait
les eclaircies faire le nettoyage, et apres le developpement suivant du peuplement
faire les eclaircies.


On peut par exception faire une eclaircie forte pour rajeunir les sapins dans
une annee quand la semence et bien fertile, et apres les circomstances l´abotage des
arbres Tevenus fait en groupes.


214