DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Vertikalan i grupimičan sklop ne pokrivaju veće površine, već su ispremješani, a i u slojevitom sklopu utrešeni. Slojevit sklop razvijen je i na većim površinama. Ima i očitih prelaznih faza iz jednog oblika sklopa u drugi, i to većinom u redoslijedu kako su naprijed poredani. Najveći dio sastojina slojevitog sklopa ima u donjem sloju bukvu s mjestimičnim pomlatkom jele, a u gornjem jelu s bukvom. Gornji sloj je širi negoli donji. Takvih sastojina ima na pr. na vapnencima između Delnica i Crnog Luga, zatim Zvirjak kod liiča, Bitoraj kod Vrata, Sevolski Dolci iznad doline Kupe, predjeli kod Lividrage ispod Risnjaka, u Oštriki na Velebitu gdje je bukva posve ili gotovo posve prevladala jelu, Kozarska Kosa i južni donji obronci Velike Javornice kod Jasenka, na silikatima kod Fužina, Mrzle Vodice i Skrada, i drugdje. U prebornim šumama na području Hrvatske ima i bukovih sastojina, u koje uspješno prodire jelov pomladak i mladik, nastao iz sjemena susjednih jelovih sastojina ili pojedinačnih jelovih stabala, koja su preostala u sadašnjoj bukovoj (vjerovatno nekad jelovoj) sastojini, na pr. Ravno i Viševica iznad Crikvenice, Kozarac i Cetinj kod Vrbovskog, Platak ispod Risnjaka, predjel Bjelolasica kod Mrkoplja, Bitoraj, u predjelima uz cestu Jasenak—Breze— (Novi) te u predjelima na potezu Krasno—Štirovača na Velebitu, Sakrivenika na Plješivici, i drugdje. Značaj i ekonomski cilj ....... u prebcrnim šumama Redovno se smatra, da u prebornim šumama ne treba vršiti prorjeđivanje´. Takvo gledište je donekle ispravno, ako se odnosi na preborne sastojine s vertikalnim i grupimičnim sklopom i kad se takvi oblici sastojine nastoje stvoriti. Ali u sastojinama jele-bukve, u kojima u donjem sloju prevladava gust, napose bukov mladik a srednji sloj ima malo stabala ili toga sloja gotovo nema, prorede se moraju vršiti. Prorede treba obavljati i u sastojinama bukve-jele i bukve s pojedinačnom jelom, u kojima ima slojeva jelovog mladika — ukoliko je planskim zadatkom određeno da se poveća omjer smjese jele i da se unaprijedi kvalitet postojećeg bukovog mladika. Prorjeđivanje bukovog mladika u prebornim šumama slojevitog poretka krošanja posve je zaseban rad, koji se većinom ne može obavljati u isto vrijeme kad i redovna preborna sječa. U mladiku će se sjeći svake 4—6 godine, dok u gornjem sloju se prebor redovno vrši svake 10—20 godine. Prebornom sječom uklanjaju se iz sastojine većinom deblja stabla u doba njihove tehničke zrelosti; proredom vade se samo tanka stabla isključivo zbog njege novog naraštaja. Pri prorjeđivanju pažnja uzgajača usmjerena je više na donji dio sastojine negoli na gornji, dok je pri preboru većinom obratno. Organizacija i tehnika doznake, obaranja, izrade i izvoza različita je za proredu i prebor. Prorede u prebornim šumama nisu indentične ne samo prebornoj sječi nego ni prebornoj proredi. Prebornom sječom vade se uglavnom visoka stabla; od nižih stabala redovno se vade bolesna, oštećena i izobličena. Prebornom proredom zahvaća se u sve sastojinske slojeve isključivo u svrhu uzgoja i njege čitave sastojine; vade se ne samo viša i nevaljala niža stabla već se uklanjaju prvenstveno i ona stabla koja svojim susjedstvom bolje oblikovanim stablima sprečavaju brži i bolji razvitak; prebornom proredom se usto pomaže kvantitativni razvoj mladog naraštaja. Prebornom sječom i, još više i bolje, prebor 307 |