DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 18 <-- 18 --> PDF |
.Tiom proredom vrši se ujedno i reguliranje smjese drveća. U sastojinama sloje vitog poretka krošanja proredom zahvaća se samo u donji sloj. Osnovna razlika dakle između preborne sječe, preborne prorede i prorede u prebornim šumama uglavnom se sastoji u ovome: prebornom sječom zahvaća .se u gornji dio sastojine, prebornom proredom zahvaća se vertikalno u čitavu jsastojinu, dok se proreda obavlja u donjem sloju sastojine. Gospodarski značaj proreda bukve u prebornim šumama sastoji se u ovim postavkama: 1. Njega sastojine pretežno u svrhu: a) pomlađivanje jele b) proizvodnje kvalitativno dobre bukovine 2. Namirivanje potreba na ogrjevnom drvetu i ugljenu. Ostvarivanje ovih dviju postavki ovisi o gospodarskom položaju šume i o intenzivnosti gospodarenja, a prva usto i o ekonomskom cilju koji se treba postići. Tehnika uzgajanja za usmjeravanje razvoja bukovog i jelovog mladog naraštaja do doba sječne zrelosti stabala ni na osnovu poznatog ekonomskog cilja ne može se unaprijed odrediti, jer za to nemamo dovoljno iskustva. Osim toga sastojine naših šuma po svojem obliku, sastavu i kvaliteti, po bonitetu i staništu i po intenzivnosti gospodarenja toliko su različite, da se niti za sadašnje .stanje ne mogu dati posve određene smjernice njege a pogotovo se ne mogu propisati za uzgajanje u daljoj budućnosti. Kad bi se i mogao daljnji razvoj sastojina predvidjeti, ni tada se detaljne smjernice ne bi mogle izraditi. Iz tih razloga i naše zamisli o prorjeđivanju u prebornim šumama mogu služiti samo za orijentaciju. Potreba za prorjeđivanjem sastojina u našim prebornim šumama pojavila se već početkom ovoga stoljeća. Sistematske prorede obavljale su se na višim dijelovima šumskog masiva Risnjaka, na Platku i Suhom (1000—1300 m nadm. visine), te odatle imamo i prva iskustva (Šušterč i ć).*) U znatnom dijelu sastojine slojevitog sklopa kvalitet bukovog mladika većinom je loš, i to zbog zasjenjivanja odozgo i zbog premale ili nikakve njege, kao i zbog nedovoljnog održavanja šumskog reda; mjestimično je mladik oštećen od teškog snijega i od leda; stabla su previsoka s uskom krošnjom, zakrivljena^ odviše granata, savijena, jednostrano razvijena, polusuha i suha i dr. U pojedinim sastojinama ima više ili manje i dobrih stabala, koja mogu služiti za daljnji uzgoj u svrhu proizvodnje bukovine za industrijsku preradu. Na osnovu sistematskog pregleda tih sastojina i perspektive daljnjeg gospodarenja treba da se za pojedine skupine sastojina donese odluka, čemu treba da služe prorede odnosno koji ekonomski cilj treba da se proredama postigne, pa se potom izrađuje pespektivni plan proizvodnje. Opće napomene o njezi sastojina Tehnika prorjeđivanja ovisi o biološkom razvoju sastojine i o ekonomskom cilju prorede. Opći cilj proreda jest, da se češćom i umjerenom sječom poveća ne samo kvantitativni prirast sastojine nego još više njen cjelokupni kvalitet i kvantitativni prirast izabranih stabala, te da se pravovremeno iskoristi sve što ugiba i što smeta ostvarivanju određenoga ekonomskog cilja. *) Šušteršić J.: Nešto iz uzgajanja šuma, Šum. list 1929 str. 2417—291 208 |