DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Osnovno sredstvo njege sastojina jest reguliranje svijetla za napredniji razvoj određene vrste drveća i dobro oblikovanih stabala: oslobcđavanjem jedne vrste od konkurencije druge u zraku i u tlu te pripuštanjem veće količine neposredne svjetlosti na gornji dio krošanja boljih stabala. Objekt njege je čitava sastojina i svako izabrano stablo. Stoga se prorjeđivanje i njega mladika obavlja u skladu i s prebornom sječom stabala u gornjim slojevima krošanja. Budući da je razvoj sastojine a napose novog naraštaja mnogo ovisan i o kvaliteti tla, njegom sastojine utječe se i na fizikalna i kemijska svojstva tla, naročito na biološku aktivnost mikroorganizama. Prenaglo otvaranje sklopa ne će ni u sastojinama slojevitog sklopa rezultirati očekivani uspjeh. To se uostalom može vidjeti u nekim predjelima na zapadnim i južnim obroncima Risnjaka (Šija, Kaličak, Japlenski Vrh), gdje je u svrhu pomlađivanja jele svojedobno sloj bukovog mladika posve ili odviše sasječen. Umjerenim sječama naprotiv pogoduje se određenom razvitku sastojine (pomlađivanje jele na istočnim obroncima Japlenškog Vrha, Benkovac kod Fužina, Platak). Na većim strminama sklop se smije samo umjereno otvarati, jer inače oborine odnose listinac, a gdjekad ispiru i humus. Gušći sklop treba da je nad suhim tlima, rjeđi nad vlažnim. Da se dakle u sastojinama slojevitog sklopa uspostavi određen omjer smjese i poveća njihov kvalitet, potrebno je obavljati obzirne uzgojne zahvate, ne ispuštajući ni na čas iz vida zaštitu tla, osobine staništa i sastojine, biološka svojstva drveća i ekonomski cilj. Ako se prema proizvodnom planu treba proredom bukve postići pomlađivanje jele, tada se pri doznaci stabala ne smije zaboravljati okolnost, da bukva redovito zahtijeva i podnosi više svijetla negoli jela i da obje znatno reagiraju na promjenu njegovog intenziteta i ostalih faktora ovisnih o otvaranju sklopa. Nijedno stablo po pravilu ne bi se smjelo doznačiti, ako se ne zna zašto se ono mora posjeći. Vodeći se tim načelom, uzgajač će rijetko gdje pogriješiti, jer se stara o svima uzgojnim faktorima, on stvarno sam sebi neprestano polaže račun o ispravnosti doznake. Uzgojni postupci treba da se vrše individualno, prema razvoju pojedine sastojine i njenih dijelova. Nikakva uzgojna šablona ne smije se primijeniti. Odabiranje odgovarajuće tehnike uzgajanja, kao i pojedinih uzgojnih zahvata ovisi o mjesnim ekološko-biotskim okolnostima i o gospodarskom položaju sastojine. Pri tome, dakako, moraju se uzgojni postupci uskladiti i s ekonomskim ciljem i s proizvodnim planom.*) Obzirom na okolnost da je tlo obilno zaštićeno sklopom donjega sloja krošanja, uzgojni zahvati mogli bi u gornjem sloju biti jači. Ali pri tome ne smije se mimoići činjenica da gdjekad u našim planinskim krajevima nastaju znatne štete io.d teškog, vrlo mokrog snijega i od leda, pa je zbog zaštite donjega sloja krošanja potrebno u sastojini ostavljati dovoljno stabala u gornjem sloju. *) Možda izgleda neumjesno, što se već nekoliko puta spomenuo ekonomsk i cil j njeg e sasto j ina. Nije to bilo slučajno. Iz prijašnje prakse znademo, koliko se malo pažnje poklanjalo upravo tom vrio važnom faktoru i usto kriteriju šumskog gospodarenja. Često se nije ni pretpostavljalo, sta se sječom u pojedinoj sastojini treba postići, nije se dovoljno uvažila činjenica, da se svakim udarcem doznačenog čekića upravlja tok razvoja dotične grupe stabala a s time i čitave sastojine. Određivanje i poznavanje ekonomskog cilja njege i daljnjeg uzgoja sastojina te ostvarivanje i način ostvarivanja toga cilja pri doznaci stabala za sječu kriterij je intenzivnosti gospodarenja i kvalitete svakog pojedinog uzgajača. Sve to konačno odrazuje stav uprave šuma i pojedinog šumarskog stručnjaka, koliko se stara o daljnjoj budućnosti područnih šuma. 209 |