DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Čišćenje i prorjeđivanje bukovog mladika ovise daleko više o ekonom skim uvjetima proizvodnje negoli su o njima ovisni gospodarski zahvati u gornjem sloju krošanja, jer je u pitanju mogućnost iskorišćenja tankog sastojinskog materijala. Pri iskorišćavanju debljeg prorednog materijala potrebno je manje financijskih sredstava za obaranje, izradu i izvoz negoli pri iskorišćavanju iste količine tanjeg. Prema dosadašnjem iskustvu, općenito najbolje je obavljati proredu u sastojinama s prosječnom debljinom stabala 5—12 cm pr. pr. U ekstremnim slučajevima ta granica može biti viša ili niža. Izbijanje izdanaka iz panjeva posječenih bukovih stabala nema veće važnosti za daljnju njegu sastojine, napose ako je ona dovoljno gusta i kad se sječa obavlja ljeti. Krošnje bukovog mladika mogu se više razmicati u ovim okolnosti: a) sklop gornjeg sloja krošanja nije mnogo progaljen, a sklop bukovog mladika je pre- gust do gust, b) tlo i uopće stanište je povoljno, c) ledolomi su česti, d) predviđa se skori urod sjemena. U sastojinama slojevitog sklopa bukve ima većinom dovoljno, čak i odviše. U njima se nalazi i debelih vrlo krošnjatih bukava i jela. Ta stabla nisu svojedobno iskorišćena zbog malene vrijednosti njihovog drveta. Da se prigodom obaranja stabala gornjeg sloja smanje štete u gustom mladiku i pomlatku, vrlo krošnjata stabla treba prije prorjeđivanja posjeći. Bukova stabla moraju se ukloniti gdjekd i zato, da više ne naplođuju tlo. Dobro bi bilo, da se stabla koja imaju vrlo razgranjenu krošnju prije obaranje barem na najdonjem dijelu okrešu. Prorede radi pomlađivanja jele Kad se prorjeđivanje obavlja u svrhu naplodnje jele i boljega razvoja postojećega jelovog pomlatka ostavlja se u gornjem sloju krošanja dovoljan broj dobro uzraslih jelovih stabala, poglavito srednjedobnih, koja će nakon periodičkih proreda bukve naplođivati tlo a usto će razvijati dobar prirast. Ta stabla će ujedno kasnije, nakon sječe stabala najviših debljinskih razreda, umanjivati štete na mladom naraštaju od nepovoljnog snijega. Pripuštanjem veće količine svjetlosti u sastojinu omogućuje se, da preostala jelova stabla povećavaju rodnost, da se postojeći bukov mladik i pomladak brže razvijaju do debljine kad se može vršiti prorjeđivanje i da se jelov pomladak što prije uzdigne. Najbolje bi bilo da se prorjeđivanje obavlja u godinama pred dobrim urodom jelovog sjemena. Ako sjeme bude dobre klijavosti a slijedeće vegetacijsko razdoblje povoljno, već nakon prve prorede jela će se početi pod bukvu uspješno naseljavati. Da se ubrza tok obnove jele, trebalo bi oko postojećega jelovog pomlatka obavljati prethodno č i š ć e n j e neodrasloga bukovog mladika. Pomladak jele bit će tako manje vremena potisnut i kasnije će se brže prilagođivati većoj količini svjetlosti; zbog toga bit će manji gubitak u vremenu proizvodnje nižih debljinskih razreda jele odnosno u njihovom prelazu iz pomlatka u mladik i u više debljinske razrede. No čišćenje se ne će moći svagdje obavljati zbog male vrijednosti takvog drveta. Ali ako je planski postavljen zahtjev, da se mora što prije postići prevlast jele nad bukvom, onda treba — bez obzira na momentani ekonomski efekat — vršiti čišćenje bukve bar u neposrednoj okolini jelovog: pomlatka. 210 |