DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Čišćenje i prorjeđivanje bukovog mladika ovise daleko više o ekonom skim uvjetima proizvodnje negoli su o njima ovisni gospodarski zahvati u gornjem sloju krošanja, jer je u pitanju mogućnost iskorišćenja tankog sastojinskog materijala. Pri iskorišćavanju debljeg prorednog materijala potrebno je manje financijskih sredstava za obaranje, izradu i izvoz negoli pri iskorišćavanju iste količine tanjeg. Prema dosadašnjem iskustvu, općenito najbolje je obavljati proredu u sastojinama s prosječnom debljinom stabala 5—12 cm pr. pr. U ekstremnim slučajevima ta granica može biti viša ili niža. Izbijanje izdanaka iz panjeva posječenih bukovih stabala nema veće važnosti za daljnju njegu sastojine, napose ako je ona dovoljno gusta i kad se sječa obavlja ljeti. Krošnje bukovog mladika mogu se više razmicati u ovim okolnosti: a) sklop gornjeg sloja krošanja nije mnogo progaljen, a sklop bukovog mladika je pre- gust do gust, b) tlo i uopće stanište je povoljno, c) ledolomi su česti, d) predviđa se skori urod sjemena. U sastojinama slojevitog sklopa bukve ima većinom dovoljno, čak i odviše. U njima se nalazi i debelih vrlo krošnjatih bukava i jela. Ta stabla nisu svojedobno iskorišćena zbog malene vrijednosti njihovog drveta. Da se prigodom obaranja stabala gornjeg sloja smanje štete u gustom mladiku i pomlatku, vrlo krošnjata stabla treba prije prorjeđivanja posjeći. Bukova stabla moraju se ukloniti gdjekd i zato, da više ne naplođuju tlo. Dobro bi bilo, da se stabla koja imaju vrlo razgranjenu krošnju prije obaranje barem na najdonjem dijelu okrešu. Prorede radi pomlađivanja jele Kad se prorjeđivanje obavlja u svrhu naplodnje jele i boljega razvoja postojećega jelovog pomlatka ostavlja se u gornjem sloju krošanja dovoljan broj dobro uzraslih jelovih stabala, poglavito srednjedobnih, koja će nakon periodičkih proreda bukve naplođivati tlo a usto će razvijati dobar prirast. Ta stabla će ujedno kasnije, nakon sječe stabala najviših debljinskih razreda, umanjivati štete na mladom naraštaju od nepovoljnog snijega. Pripuštanjem veće količine svjetlosti u sastojinu omogućuje se, da preostala jelova stabla povećavaju rodnost, da se postojeći bukov mladik i pomladak brže razvijaju do debljine kad se može vršiti prorjeđivanje i da se jelov pomladak što prije uzdigne. Najbolje bi bilo da se prorjeđivanje obavlja u godinama pred dobrim urodom jelovog sjemena. Ako sjeme bude dobre klijavosti a slijedeće vegetacijsko razdoblje povoljno, već nakon prve prorede jela će se početi pod bukvu uspješno naseljavati. Da se ubrza tok obnove jele, trebalo bi oko postojećega jelovog pomlatka obavljati prethodno č i š ć e n j e neodrasloga bukovog mladika. Pomladak jele bit će tako manje vremena potisnut i kasnije će se brže prilagođivati većoj količini svjetlosti; zbog toga bit će manji gubitak u vremenu proizvodnje nižih debljinskih razreda jele odnosno u njihovom prelazu iz pomlatka u mladik i u više debljinske razrede. No čišćenje se ne će moći svagdje obavljati zbog male vrijednosti takvog drveta. Ali ako je planski postavljen zahtjev, da se mora što prije postići prevlast jele nad bukvom, onda treba — bez obzira na momentani ekonomski efekat — vršiti čišćenje bukve bar u neposrednoj okolini jelovog: pomlatka. 210 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uzgojni radovi u slojevitom poretku stabala dakle općenito imaju značajke triju ugojnih postupaka: čišćenje, prorjeđivanje i preborna sječa. Čišćenjem bukve omogućuje se bolji razvitak pomlatka jele. Prorjeđivanjem uklanjaju se mlada bukova stabla ne samo u svrhu otvaranja sklopa za slobodniji razvoj postojećeg i novog jelovog pomlatka nego također, prema ekonomskom zadatku, i za bolji razvitak dobro uzraslih stabala bukve; prorjeđen bukov mladik znatno će manje stradavati od snijega i leda, koji u navedenim krajevima gdjekad zahvaćaju čitave grupe gusto uzraslih stabala, spajaju ih u suvislu cjelinu i lome. Prebornom sječom vade se odrasla stabla gornjih slojeva krošanja. Svi ti radova mogu se obavljati istovremeno, ali, iz raznih gospodarskih razloga, gotovo redovno će se od njih vremenski odvajati sječa odraslih stabala, a ponekad će se posebno vršiti čišćenje i sitna proreda i posebno prorjeđivanje odrasli j eg mladika. Prigodom prorjeđivanja prvenstveno se vade sva oštećena stabla i veći dio izobličenih stabala, a poglavito ona koja u zraku i u tlu sprečavaju razvoj jelovog pomlatka. Ostala stabla uklanjaju se ukoliko je potrebno da se umjereno otvori dovoljno prostora u tlu i nad tlom za useljavanje novog jelovog pomlatka. U mrazištima sklop se ne smije mnogo otvarati, jer će inače jelov pomladak polagano napredovati. Iza umjereno izvršene prorede pojavljuje se blagi pokro v nisko g r a š ć a, što je ponekad dosta dobar indikator valjano obavljenog prorjeđivanja. Nakon jake prorede ili ako se sav bukov mladik posiječe, tlo se može zakoroviti ili otvrdne, a redovna posljedica takvih sječa jest poteškoća pomlađivanja jele. Na pojedinim staništima i nakon jakih sječa bukve jela će se naseliti. Ali takva staništa u navedenim šumama zauzimaju male površine (uglavnom pojedina tla na silikatnoj podlozi, a na vapnenačkoj podlozi u zaštićenim uvalama), pa ako nema dovoljno podataka ili iskustva o pomlađivanju jele, najbolje je da se na većim površinama odviše ne eksperimentira. Jaki porast trave i drugoga korova sprječava prihvat jelovog sjemena i razvoj jelovih biljčica, a i kasnije visoki korov biljke konkurencijom u tlu i zraku. Visoki korov zimi, zbog pritiska snijega, još više prigušuje nježne jelove biljke. Porast trave često je veći i brži na boljim tlima te na većim nadmorskim visinama napose iznad 1.000 m. Sve te činjenice treba uzeti u obzir prigodom otvaranja sklopa. Nakon sječe stabala tl o je blago razrovano. Debeli sloj bukovog listinca i humusa ispremiješan je. Obilnija količina svjetlosti i topline omogućuje bržu humifikaciju listinca. Općenito, poboljšavaju se fizikalna svojstva tla i povećava se mikrobiološka aktivnost, pa je tlo bolje pripremljeno za klijanje jelovog sjemena. Nekoliko godina iza prve prorede krošnje preostalog bukovog mladika ponovno će se sklopiti. Tada treba ponovno sklop otvarati za slobodniji razvoj postojećega jelovog pomlatka, kao i za useljavanje novog. Daljnje faze čišćenja, prorjeđivanja i prebiranja, obavljaju se posve individualno, prema uspjehu prošlih radova. Omjer jele prema bukvi može se povećavati i u bukovim sastojin a m a u kojima se pojavljuje jelov mladi naraštaj. Pravovremenim uzgojnim zahvatima, čišćenjem i prorjeđivanjem kao i prebornom proredom, može se ubrzati proces pretvaranja tih sastojina u sastojine jele-bukve. 211 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ako se u sastojim nalaze sklopljene grupe odraslog, dobro, uzraslog jelovog mladika i grupe jelovog pomlatka, treba im omogućiti bolji razvitak grupi mienom sječom bukve. Proces pomlađivanja jele može se ubrzati i umjetnim pcšumljav anj em : sjetvom sjemena i sadnjom biljaka. Prije umjetnog pošumljavanja sklop se otvori odnosno smanji se abrast, bukov listinac se ukloni, a tlo se malo prc-drlja. Sadnice se pribave iz obližnjih sastojdna ili iz rasadnika. Prorede radi njege bukve Perspektivnim šumsko-privrednim planom ili planskim zadatkom može biti predviđeno, da se u pojedinim predjelima uzgaja bukva u svrhu proizvodnje drveta za industrijsku preradu. Ta odredba svakako će se odnositi pretežno na ona staništa, na kojima prirodni faktori proizvodnje omogućuju da bukove sastojine imaju velik postotak kvalitativno dobre deblovine, te usto na takve gospodarske položaje, gdje je potreba za dobrom bukovinom velika (na pr. u gravitacionom području tvornice pokućstva). Ako se ova odredba odnosi na opisane sastojine s obilnim mladim naraštajem bukve i progaljenim sklopom u gornjem sloju krošanja, trebalo bi već u ranoj mladosti bukve vršiti čišćenje i sitnu proredu: vađenjem pojedinih manje vrijednih stabalaca, za koja se mcže pretpostaviti da imaju i loša nasljedna svojstva, u svrhu boljeg razvitka vrednijih stabala (suhovrha, kržljava, prevršena, rašljata, nevitka, bičalasta, jako potisnuta, previsoka i vrlo granata, oštećena stabalca, izdanci iz panja, i dr.). Potom se nastavlja redovno prorjeđivanje u svrhu postepenog oblikovanja debala te njihove krošnje i korijenja. U odraslijem mladiku morat će se istovremeno vršiti čišćenje i prorjeđivanje. Svakako treba vaditi i t. zv. srednjake, t. j . stabla koja vertikalno i horizontalno smetaju dobrim stablima. Kakva će se tehnika prorede primijeniti, ne mcže se unaprijed odrediti, jer to ovisi o stanju i daljnjem razvitku svake sastojine i njenih dijelova. Svakako treba predvidjeti, da će se vremenom najgornji sloj krošanja sječom ukloniti i da će odrasli bukov mladik imati manji obrast. Budući da se može dogoditi, da zbog rijeđeg sklopa tlo bude nezaštićeno i da sastojinska klima zbog toga bude lošija, treba uzgojem nastojati da se postojeći podstojn i slo j pomlatk a održi i dalje razvije, odnosno da se taj sloj stvori. Podstojni sloj odraslog mladika služi i kao rezerva za ispunjavanje praznina, koje mogu nastati ili zbog vađenja većeg broja nevaljanih stabala ili zbog šteta od obaranja, snijega i leda; iz podstojnog sloja mogu se naime izlučivanjem viših i usto dobro oblikovanih stabala zatvarati progale u gornjem dijelu odraslog mladika. Taj sloj ujedno služi i za održavanje bolje čistoće od grana na deblima izabranih stabala i za zaštitu kore debala od neposrednog sunčanog svijetla. U rijetkom sklopu mladika treba zbog zaštite tla ostavljati više izobličenih stabala, ako nema dovoljno dobrih. Jaka proreda u doba mladika ne bi se smjela vršiti, jer ako sklcp bude rijedak odnosno obrast malen, krošnje će početi da se razvijaju i na dijelu debala, koji je do tada bio bez grana. Duboko spuštene krošnje umanjuju kvalitet deblovine, pa prema tome i količinu kvalitativno dobrog drveta za industrijsku preradu. Kad se sastojdna ponovno sklopi, donje grane vremenom će doduše početi da venu i da se suše, ali mnogo će još vremena proći dok se osuše 212 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 23 <-- 23 --> PDF |
i raspadnu; a ako se sklop mladika ponovno posve ne sklopi, donje grane razvijat će se u dužinu i u debljinu ,pa će event, kasniji proces sušenja i raspadanja donjih grana vrlo polagano teći. Osnovno načelo naprednog uzgajanja šuma: krošnja na suncu, deblo u sjeni, korijenje u vlažnoj zemlji ne smije se zanemariti. Deblo treba da je u doba odraslijeg mladika što više u sjeni. — Kasnije uzgojne mjere ne će mnogo pomoći, da se oblik debla ispravi. Iako se oblik i veličina krošnje mogu kasnije popraviti, ipak je bolje da se već u doba mladika ne ostavlja u sastojini velika količina stabala s mnogo deformiranim krošnjama (premale i prevelike, napose preduboke i previsoke krošnje, jednostrano razvijene krošnje). Budući da je konačan cilj njege takvih sastojina povisivanje prvenstveno kvalitativnog prirasta, uzgojni zahvati treba da se što više koncentrišu na bolji razvoj najbolje uzraslih stabala t. j . na ona koja imaju dobro oblikovano deblo (pravno i što čišće od grana) i usta pravilno oblikovanu krošnju. Susjedna niža stabla treba da svojim krošnjama služe njezi izabranih najboljih stabala, napose u sprečavanju nastajanja novih grana i u sušenju postojećih. Pri tome obrast i sklop ne smiju biti toliko gusti, da zbog blizine susjednih manje vrijednih stabala bolja stabla ne mogu iskorišćavati dovoljno prostora u zraku i u tlu. Značaj te okolnosti ne treba odviše precjenjivati, jer izabrana stabla većinom će biti i viša od susjednih, pa će im najveći dio krošnje ^ i korijenja biti izvan domašaja susjednih stabala. Poredak jelovih stabala u odnosu na bukova treba da je, prema okolnostima, više grupimičan nego pojedinačan. Negdje će biti potrebno da se ostavlja više bukve i za namirivanje mjesnih potreba na ogrjevnom drvetu. Naročito u šumama pokraj naselja većinom nema dovoljno bukve, a iz udaljenijih predjela dovoz ogrjevnag drveta gdjekad je otežan zbog pomanjkanja prevoznih sredstava. Stoga se, na osnovu odredaba perspektivnog plana proizvodnje, mora i ta ekonomska potreba uvažiti, pa se prema tome vrši reguliranje smjese drveća i povećavanje pretežno kvantitativnog prirasta bukve. Kad će se konačno povaditi stabla gornjeg sloja krošanja, ovisi o razvoju sastojine. Zasada se može pretpostaviti jedino ovo: što duže budu ta stabla u sastojini, to više će biti štete na mladiku od obaranja i zasjene; što kraće će se ona u sastojini zadržati, to postoji veća vjerovatnost za štete od snijega i leda na mladiku. Pravilan postupak ovisi o iskustvu uzgajača na dotičnim terenima, 0 zaključcima izvedenima iz opažanja u tim i sličnim ekološko-biotskim okolnostima. * * * Premda je ovdje riječ samo o uzgoju jelovog i bukovog mladog naraštaja, ipak je potrebno bar podsjetiti na važnost pomaganja drugih vredniji h 1 is t a č a. Javorovina, jasenovina i brestovina mnogo se potražuju, nekad više nekad manje, pa im proizvodnju treba u našim šumama i osigurati. Nije dovoljno, da se u sastojini ostavljaju pojedini sjemenjaci, kako se to česta čini, jer ako se i pojavi obilan pomladak, on redovno za 1—2 godine ugine. Javor, jasen i brijest vrste su polusjene i svijetla, potreba im je za svjetlošću veća negoli u bukve. Ako njihov pomladak i ne ugine od konkurencije bukve, uginut će zbog nedovoljne svjetlosti. Stoga u svrhu razvoja mladog naraštaja tih vrsta treba sklop progaljivati. Na to nas upućuje i bujan razvoj javorovog mladika na pojedinim svijetlim prugama uz šumske puteve. 213 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 24 <-- 24 --> PDF |
..0.0...1. ..... . .......... ..... . .......... ..... .............. ..... ........ ........ . ... ............ ........... ....... .... ....... ........ ........ ....... ........... .... ....... .. ...-...., a ...... .. ........ ........., . ....... ....... ........... ....... ........ . .... ........... ...... . ..1........> ...... ........ .... ....... ........... . ............ . ...... ..... . ........... ....... ... ..... .. ............ ............. ..... .......... ..... ........: a) .......... «.. ... .) .... .. ..... ... ............ .................. ......, a ..... . .......... .... .... ..........., .... ............ ...... ............ .............. ...... ....... ............ .. ......... ........ ........... . ............. ..........., ......... ..... ............ ............. . ........... ». ......... .......... . .. ........... ......... . ....... ....... ....... ......1. ....... . ........ .......; ........ ....... ....... ......... ... ............ ......... ........... ........... .....1. ....... .......... .....1 ........ ........, ... ........... ... . ....... ......... .. ...... ... ............1. ............. ........ ............ ..... 6...-6.1 ..... ............. ........... ......, a ..... ..........» ........ .......... .........) ...... ....... ............ ..... ............. . .... ........... . ..... ............ ... . ..... ........ ...... ....., a . ........... .. ............. ............ . ......... ..... .......... LES ECLAIRCIES DANS LES FORETS JARDINEES Dans les forets jardinees en Croatie nord-ouest c´est une forme du peuplement avec deux couches des couronnes ,lequel, s´est developpee. La couche superieur est beaucoup plus large que la couche inferieur. La couche superieur eclaircie est compose des sapins et des hetres. tandis que Tinferieur-des hetres jeunes, par lesquelles penetrent les sapins revenue par-c; par-la. Dans ces peuplement on doit faire l´abotage assorti dans la couche superieur aussi que dans l´inferieur. Quant au temps on finit ces deux ouvrages pour la plus part separement. Le but des eclaircies doit etre determine par ila plan perspectif apres les facteurs d´edüction et apres la fin economique. La fin des eclaircie est suivante: a) le rajeunissement des sapins. ou b) le soin aux hetres pour la production du bois d´une qualite bonne, aussi que la combination des ces deux traitement. On eclaiircis individuellement apres la situation actuelle et apres le developpment suivant des peuplement. On extraits les arbres gros avec les couronnes larges, specialement les hetressemenciers. Apres la neccessite on laisse les sapins du moyen age, bien formes, pour Tensemencement des sapins et pour proteger les arbres revenus contre la neige. Dans les conditions economiques favorables pour la production, il faudrait avant qu, on fait les eclaircies faire le nettoyage, et apres le developpement suivant du peuplement faire les eclaircies. On peut par exception faire une eclaircie forte pour rajeunir les sapins dans une annee quand la semence et bien fertile, et apres les circomstances l´abotage des arbres Tevenus fait en groupes. 214 |