DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uzgojni radovi u slojevitom poretku stabala dakle općenito imaju značajke triju ugojnih postupaka: čišćenje, prorjeđivanje i preborna sječa. Čišćenjem bukve omogućuje se bolji razvitak pomlatka jele. Prorjeđivanjem uklanjaju se mlada bukova stabla ne samo u svrhu otvaranja sklopa za slobodniji razvoj postojećeg i novog jelovog pomlatka nego također, prema ekonomskom zadatku, i za bolji razvitak dobro uzraslih stabala bukve; prorjeđen bukov mladik znatno će manje stradavati od snijega i leda, koji u navedenim krajevima gdjekad zahvaćaju čitave grupe gusto uzraslih stabala, spajaju ih u suvislu cjelinu i lome. Prebornom sječom vade se odrasla stabla gornjih slojeva krošanja. Svi ti radova mogu se obavljati istovremeno, ali, iz raznih gospodarskih razloga, gotovo redovno će se od njih vremenski odvajati sječa odraslih stabala, a ponekad će se posebno vršiti čišćenje i sitna proreda i posebno prorjeđivanje odrasli j eg mladika. Prigodom prorjeđivanja prvenstveno se vade sva oštećena stabla i veći dio izobličenih stabala, a poglavito ona koja u zraku i u tlu sprečavaju razvoj jelovog pomlatka. Ostala stabla uklanjaju se ukoliko je potrebno da se umjereno otvori dovoljno prostora u tlu i nad tlom za useljavanje novog jelovog pomlatka. U mrazištima sklop se ne smije mnogo otvarati, jer će inače jelov pomladak polagano napredovati. Iza umjereno izvršene prorede pojavljuje se blagi pokro v nisko g r a š ć a, što je ponekad dosta dobar indikator valjano obavljenog prorjeđivanja. Nakon jake prorede ili ako se sav bukov mladik posiječe, tlo se može zakoroviti ili otvrdne, a redovna posljedica takvih sječa jest poteškoća pomlađivanja jele. Na pojedinim staništima i nakon jakih sječa bukve jela će se naseliti. Ali takva staništa u navedenim šumama zauzimaju male površine (uglavnom pojedina tla na silikatnoj podlozi, a na vapnenačkoj podlozi u zaštićenim uvalama), pa ako nema dovoljno podataka ili iskustva o pomlađivanju jele, najbolje je da se na većim površinama odviše ne eksperimentira. Jaki porast trave i drugoga korova sprječava prihvat jelovog sjemena i razvoj jelovih biljčica, a i kasnije visoki korov biljke konkurencijom u tlu i zraku. Visoki korov zimi, zbog pritiska snijega, još više prigušuje nježne jelove biljke. Porast trave često je veći i brži na boljim tlima te na većim nadmorskim visinama napose iznad 1.000 m. Sve te činjenice treba uzeti u obzir prigodom otvaranja sklopa. Nakon sječe stabala tl o je blago razrovano. Debeli sloj bukovog listinca i humusa ispremiješan je. Obilnija količina svjetlosti i topline omogućuje bržu humifikaciju listinca. Općenito, poboljšavaju se fizikalna svojstva tla i povećava se mikrobiološka aktivnost, pa je tlo bolje pripremljeno za klijanje jelovog sjemena. Nekoliko godina iza prve prorede krošnje preostalog bukovog mladika ponovno će se sklopiti. Tada treba ponovno sklop otvarati za slobodniji razvoj postojećega jelovog pomlatka, kao i za useljavanje novog. Daljnje faze čišćenja, prorjeđivanja i prebiranja, obavljaju se posve individualno, prema uspjehu prošlih radova. Omjer jele prema bukvi može se povećavati i u bukovim sastojin a m a u kojima se pojavljuje jelov mladi naraštaj. Pravovremenim uzgojnim zahvatima, čišćenjem i prorjeđivanjem kao i prebornom proredom, može se ubrzati proces pretvaranja tih sastojina u sastojine jele-bukve. 211 |