DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Ako se u sastojim nalaze sklopljene grupe odraslog, dobro, uzraslog jelovog
mladika i grupe jelovog pomlatka, treba im omogućiti bolji razvitak grupi mienom
sječom bukve.


Proces pomlađivanja jele može se ubrzati i umjetnim pcšumljav
anj em : sjetvom sjemena i sadnjom biljaka. Prije umjetnog pošumljavanja
sklop se otvori odnosno smanji se abrast, bukov listinac se ukloni, a tlo se malo
prc-drlja. Sadnice se pribave iz obližnjih sastojdna ili iz rasadnika.


Prorede radi njege bukve


Perspektivnim šumsko-privrednim planom ili planskim zadatkom može
biti predviđeno, da se u pojedinim predjelima uzgaja bukva u svrhu proizvodnje
drveta za industrijsku preradu. Ta odredba svakako će se odnositi pretežno na
ona staništa, na kojima prirodni faktori proizvodnje omogućuju da bukove
sastojine imaju velik postotak kvalitativno dobre deblovine, te usto na takve
gospodarske položaje, gdje je potreba za dobrom bukovinom velika (na pr. u
gravitacionom području tvornice pokućstva).


Ako se ova odredba odnosi na opisane sastojine s obilnim mladim naraštajem
bukve i progaljenim sklopom u gornjem sloju krošanja, trebalo bi već u
ranoj mladosti bukve vršiti čišćenje i sitnu proredu: vađenjem pojedinih
manje vrijednih stabalaca, za koja se mcže pretpostaviti da imaju i loša
nasljedna svojstva, u svrhu boljeg razvitka vrednijih stabala (suhovrha, kržljava,
prevršena, rašljata, nevitka, bičalasta, jako potisnuta, previsoka i vrlo granata,
oštećena stabalca, izdanci iz panja, i dr.). Potom se nastavlja redovno
prorjeđivanje u svrhu postepenog oblikovanja debala te njihove krošnje i korijenja.
U odraslijem mladiku morat će se istovremeno vršiti čišćenje i prorjeđivanje.
Svakako treba vaditi i t. zv. srednjake, t. j . stabla koja vertikalno i
horizontalno smetaju dobrim stablima.


Kakva će se tehnika prorede primijeniti, ne mcže se unaprijed odrediti,
jer to ovisi o stanju i daljnjem razvitku svake sastojine i njenih dijelova. Svakako
treba predvidjeti, da će se vremenom najgornji sloj krošanja sječom ukloniti
i da će odrasli bukov mladik imati manji obrast. Budući da se može dogoditi,
da zbog rijeđeg sklopa tlo bude nezaštićeno i da sastojinska klima zbog
toga bude lošija, treba uzgojem nastojati da se postojeći podstojn i slo j
pomlatk a održi i dalje razvije, odnosno da se taj sloj stvori. Podstojni sloj
odraslog mladika služi i kao rezerva za ispunjavanje praznina, koje mogu nastati
ili zbog vađenja većeg broja nevaljanih stabala ili zbog šteta od obaranja,
snijega i leda; iz podstojnog sloja mogu se naime izlučivanjem viših i usto
dobro oblikovanih stabala zatvarati progale u gornjem dijelu odraslog mladika.
Taj sloj ujedno služi i za održavanje bolje čistoće od grana na deblima izabranih
stabala i za zaštitu kore debala od neposrednog sunčanog svijetla. U rijetkom
sklopu mladika treba zbog zaštite tla ostavljati više izobličenih stabala, ako
nema dovoljno dobrih.


Jaka proreda u doba mladika ne bi se smjela vršiti, jer ako sklcp bude
rijedak odnosno obrast malen, krošnje će početi da se razvijaju i na dijelu
debala, koji je do tada bio bez grana. Duboko spuštene krošnje umanjuju kvalitet
deblovine, pa prema tome i količinu kvalitativno dobrog drveta za industrijsku
preradu. Kad se sastojdna ponovno sklopi, donje grane vremenom će
doduše početi da venu i da se suše, ali mnogo će još vremena proći dok se osuše


212