DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 23 <-- 23 --> PDF |
i raspadnu; a ako se sklop mladika ponovno posve ne sklopi, donje grane razvijat će se u dužinu i u debljinu ,pa će event, kasniji proces sušenja i raspadanja donjih grana vrlo polagano teći. Osnovno načelo naprednog uzgajanja šuma: krošnja na suncu, deblo u sjeni, korijenje u vlažnoj zemlji ne smije se zanemariti. Deblo treba da je u doba odraslijeg mladika što više u sjeni. — Kasnije uzgojne mjere ne će mnogo pomoći, da se oblik debla ispravi. Iako se oblik i veličina krošnje mogu kasnije popraviti, ipak je bolje da se već u doba mladika ne ostavlja u sastojini velika količina stabala s mnogo deformiranim krošnjama (premale i prevelike, napose preduboke i previsoke krošnje, jednostrano razvijene krošnje). Budući da je konačan cilj njege takvih sastojina povisivanje prvenstveno kvalitativnog prirasta, uzgojni zahvati treba da se što više koncentrišu na bolji razvoj najbolje uzraslih stabala t. j . na ona koja imaju dobro oblikovano deblo (pravno i što čišće od grana) i usta pravilno oblikovanu krošnju. Susjedna niža stabla treba da svojim krošnjama služe njezi izabranih najboljih stabala, napose u sprečavanju nastajanja novih grana i u sušenju postojećih. Pri tome obrast i sklop ne smiju biti toliko gusti, da zbog blizine susjednih manje vrijednih stabala bolja stabla ne mogu iskorišćavati dovoljno prostora u zraku i u tlu. Značaj te okolnosti ne treba odviše precjenjivati, jer izabrana stabla većinom će biti i viša od susjednih, pa će im najveći dio krošnje ^ i korijenja biti izvan domašaja susjednih stabala. Poredak jelovih stabala u odnosu na bukova treba da je, prema okolnostima, više grupimičan nego pojedinačan. Negdje će biti potrebno da se ostavlja više bukve i za namirivanje mjesnih potreba na ogrjevnom drvetu. Naročito u šumama pokraj naselja većinom nema dovoljno bukve, a iz udaljenijih predjela dovoz ogrjevnag drveta gdjekad je otežan zbog pomanjkanja prevoznih sredstava. Stoga se, na osnovu odredaba perspektivnog plana proizvodnje, mora i ta ekonomska potreba uvažiti, pa se prema tome vrši reguliranje smjese drveća i povećavanje pretežno kvantitativnog prirasta bukve. Kad će se konačno povaditi stabla gornjeg sloja krošanja, ovisi o razvoju sastojine. Zasada se može pretpostaviti jedino ovo: što duže budu ta stabla u sastojini, to više će biti štete na mladiku od obaranja i zasjene; što kraće će se ona u sastojini zadržati, to postoji veća vjerovatnost za štete od snijega i leda na mladiku. Pravilan postupak ovisi o iskustvu uzgajača na dotičnim terenima, 0 zaključcima izvedenima iz opažanja u tim i sličnim ekološko-biotskim okolnostima. * * * Premda je ovdje riječ samo o uzgoju jelovog i bukovog mladog naraštaja, ipak je potrebno bar podsjetiti na važnost pomaganja drugih vredniji h 1 is t a č a. Javorovina, jasenovina i brestovina mnogo se potražuju, nekad više nekad manje, pa im proizvodnju treba u našim šumama i osigurati. Nije dovoljno, da se u sastojini ostavljaju pojedini sjemenjaci, kako se to česta čini, jer ako se i pojavi obilan pomladak, on redovno za 1—2 godine ugine. Javor, jasen i brijest vrste su polusjene i svijetla, potreba im je za svjetlošću veća negoli u bukve. Ako njihov pomladak i ne ugine od konkurencije bukve, uginut će zbog nedovoljne svjetlosti. Stoga u svrhu razvoja mladog naraštaja tih vrsta treba sklop progaljivati. Na to nas upućuje i bujan razvoj javorovog mladika na pojedinim svijetlim prugama uz šumske puteve. 213 |