DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Za topografske radove, pri izradi planova i karata, fotogrametrijske su metode po svojoj točnosti dostigle klasične radove geodetskim stolom ili uobičajenm tahimetrijom, pa se diljem svijeta nalaze već vaše od 30 godina u primjeni. Isto se tako i u šumarstvu nekih zemalja primjenjuju fotogrametrijske metode već gotovo 30 godina kako će to biti niže izloženo. Metoda stereofotogrametrije daje terenu vjeran optičk i mode l sa gotovo nikakvim položajnim ili visinskim deformacijama, samo ako je izvršena pravilna međusobna (relativna) orijentacija snimaka u stereoinstrumentima, a tako i apsolutna orijentacija. Pod apsolutnom orijentacijom snimaka razumjeva se svođenje modela na željeno mjerilo i njegova horizontacija t. j . uklanjanje pogrešniih nagiba u modelu. U modernim stereoinstrumentima vršenje relativne i apsolutne orijentacije snimaka ne predstavlja naročiti problem. Relativno i apsolutno orijentiran model sposoban je za stereoskopsku izmjeru, koja nam može automatskim putem dati planove odnosno karte sa situacijom i konfiguracijom. Veliki stereoinstrumenti neće naći primjene u šumarstvu, bar ne u prvo vrijeme. Ovi, inače skupocjeni instrumenti daju visoku točnost unutar fotogrametrijskih metoda tako, da će u prvo vrijeme služiti kod nas samo za geodetske radove velikih opsega. Za šumarstvo, naročito za prvo vrijeme odlično bi mogli poslužiti stereo skopi sa stereo metrom (si. 1). SI. 1 Pomoću ovih se doduše ne može izvršiti relativna orijentacija (snimci se naime stavljaju na ravnu podlogu tako, da im se kod promatranja ne dodijeljuju nikakvi elementi nagiba koje su stvarno imali u momentu snimanja), a niti apsolutna onako kako je to predviđeno kod velikih instrumenata. Zato je i optički model (kod ove sprave subjektivan) koga promatramo za nešto deformiran. Visinske deformacije korigiramo tako, da nacrtamo diagram popravaka. Odredimo li po visini nekoliko točaka na području dotičnih snimaka klasičnim načinom, te zatim visiine tih točaka na optičkom modelu pomoću stereometra, mogu se dobiti podaci za korekciju. Iz razlika mjerenja na terenu i na modelu dobiva se diagram koji izgleda kao neki slojnični plan i pomoću kojega vršimo korekcije naših stereoskopskih izmjera. 216 |