DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Drvna masa sastojine može se odrediti samo na temelju mjerenja promjera krošnje. Pri tome treba za svaku vrst drveta ustanoviti da li postoji funkcionalni odnos između prsnog promjera i promjera krošnje, kako su to na pr. u Njemačkoj utvrdili za obični bor sa koeficijentom 14. Postoje i tablice drvnih masa sastavljene na temelju tzv. obličrtog broja krošnje. Sovjeti navode da su u određivanju drvne mase postigli točnost koja se kretala za razne vrste drveća između * 7% i * 30°/o. Po njemačkim podacima na pokusnim objektima u Saskoj postigla se točnost u određivanju drvne mase sa * 5 do * 7%. Na temelju snimaka moglo bi se uglavnom izvršiti izlučivanje sastojina. Dr. ing. Jan Halaj u svojoj radnji: »Prispevok k odhadu drevnej hmoty s leteckej snimky«, Brno 1949., izvodi jednadžbu pomoću koje se može odrediti prsni promjer uz pomoć elemenata mjerenih na aerosnimcima. Ta jednadžba glasi: ., = 4,9970 + 6,2123 ., + 0,1086 x3 — 0,0470 *4 + 4,9088 x5 gdje je x2 srednji sastojinski prsni promjer u cm, *, širina krošnje u m, ar8 srednja sastojinska visina u m, x± starost sastojine u godinama, a x5 sklop sastojine izražen u apsolutnoj mjeri. Do tog se rezultata došlo na temelju ispitivanja koja su bila izvršena u čistim sastojinama smreke u Češkoj na oko 22.000 stabala. *t i x„ bili su mjereni na svakom stablu, xs, \, x5 bili su mjereni u pojedinim sastojinama kao cjelini. Prema gornjoj jednadžbi dobiva se dakle srednji sastojinski prsni promjer kao funkcija onih veličina koje se mogu odrediti na snimcima. Srednja pogreška određivanja srednjeg sastojinskog promjera koja se dobila upoređenjem sa re zultatima terestričkog mjerenja iznosila je * 3,93 cm ili ± 14,1% izražena relativno. Stereoparovi nam daju osim taksacionih elemenata i podlogu za planiranje pošumljavanja i eksploatacije. Oni nam daju uvid u raspoložive drvne mase te njihov raspored po prostoru i to tako objektivno kao nijedna karta ili plan ili opis sastojina. Stereoparovi mogu nam poslužiti i za trasiranja šumskih transportnih sredstava, uređivanje bujica i t. d. Što više ćemo upoznati fotogrametrijske metode i njima se služiti to više ćemo te metode moći unaprijediti i omogućiti njihov daljnji razvoj koji bi u šumarstvu trebao biti usmjeren u pronalaženju novih i sve točnijih metoda. Uzevši u obzir mnoge hitne zadatke koji se stavljaju pred nas imamo foto grametriju kao odlično pomagalo koje može u razmjerno kratkom vremenu dati zadovoljavajuće rezultate na mnogim područjima. Napokon ako se uzme u obizr da taksator i ne može na svako mjesto svog šumskog područja niti stići, a osim da se vrši uglavnom zaključivanje iz maloga u veliko, onda izgleda da fotogra metrija ne samo da dolazi u obzir, već i da lima izvjesnih prednosti. Što se tiče organizacije fotogrametrijskog premjera poželjno bi i potrebno bilo do se šumarska struka ne samo što više upozna sa fotogrametrijiom nego i da uzme učešća kod planiranja osnovnih radova za taj premjer. Tako na pr. površine koje sada nisu pod šumom, ali su od interesa za buduće šumarske radove trebalo bi prije snimanja obilježiti posebnim signalima — fotoreperima. U šumama bi trebalo fotorepere postaviti onako kako će to najbolje odgovarati ne samo za geodetske potrebe već i za čisto šumarske svrhe. Nadalje će možda biti korisno u šumama poduzeti izvjesne mjere u cilju da stereoskopsko mje renje i dešifriranje snimaka bude što efikasnije (pročistiti prosjeke, mjestimično otvoriti sklop sastojine i t. d.). Ili u pogledu mjerila snimanja gdjegod ne bi 219 |