DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 42 <-- 42 --> PDF |
The aims of these researches were to investigate the method of fast charcoal burning and the quality of the fast burned charcoal by this method. The results of these researches are: 1. The time necessary for burning by this fast method is shortened for a charcoaä pile of 20 stere to 2/. of the usual method; 2. The effect of the burning of this charcoal is less for 2"/o than that of the ord:nary one; 3. With regard to the chemical qualities (the contents of ash, the quantity of the volatile contents, the rest of the coking), the fast burned charcoal is of a lower quality than the chacoal burned in the pile by the ordinary method; 4. The calorific power of the fast burned charcoal is 4°/o lower than that of the ordinary one; 5. The compression strenght of fast burned charcoal is 16°/o lower than that of charcoal burned by the ordinary method. Because of the reduced compression´s strenght, that is a consequence of numerous radial slits due to the fast drying tin the charcoal pile, this charcoal is of no use in metallurgy. The results of the researches correspond to a charcoal pile of 20 stere. The time required for charcoal burning for larger charcoal piles (about 130 stere) shortens even to Vs of the time necessary for the charcoal burning by the present method. Jovan Starčević (Sarajevo): TEHNIČKO NOIMIRANJE TRAČNE PILE Uvod Prije nego pređemo na raspravljanje o predmetu potrebno je naglasiti da pri izlaganju imamo u vidu pilu za piljenje oblovine, koja je kod nas poznata pod imenom Brent a (po konstruktoru). Tračne pile u raznim drugim izvedbama za upotrebu u stolarijama ili kao pomoćni strojevi u pilani za paranje planki ili madrijera nisu predmet ove rasprave. Tračna pila za trupce (Brenta), dobija sve veće značenje naročito u pilanama tvrdog drva, gdje se skoro bez izuzetka primjenjuje individualn i način prerade. Za piljenje bulova ona će uskoro biti isključivo primjenjivana s obzirom na racionalnije iskorišćenje drveta po vrijednosti i količini. To dolazi iz dva razloga: prvo, list pile je tanji, pa manje odlazi na piljevinu; drugo, pri njenoj upotrebi kontrolira se kvalitet i struktura svakog pojedinog reza, a prema potrebi mijenja se i debljina daske. Većina naših pilana ,koje prerađuju hrastovinu, posjeduju tračne pile, a u kombiniranim pogonima (pilana i tvornica furnira) tračna pila je neka vrst selekcione i ispitne stanice za sve sumnjive trupce, za koje se po vanjskom izgledu ne može dovoljno prosuditi, da li su sposobni za furnire ili za rezanu građu. Dakle, na tom radnom mjestu točno se utvrđuje kuda spada trupac: za furnire ili za rezanu građu, a nije rijedak slučaj, da se trupac podijeli tako, da jedan dio dobije pilana (napadnuti ili ozlijeđeni dio), a drugi tvornica furnira. Na taj način znatno se poboljšava koeficijenat iskorišćenja drva po vrijednosti i jača financijski efekat preduzeća. Baš uslijed naročitog značaja ovoga stroja, koji prodire sve više u drvnu industriju (paralelno sa omasovljenjem racionalizacije), iznijeti ćemo mogućnosti prosuđivanja kapaciteta stroja na bazi tehničkih normi uzimajući u obzir stepen kvalitet a reza. 232 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Potreba uvođenja tehničkih normi danas je veća nego prije, jer su jedino tehničke norme solidna baza za planiranje proizvodnje kao i za poboljšanje organizacije rada uopće. Faktori koji uslovljuju kapacitet tračne pile 1. Faktori s obzirom na konstrukciju stroja. I za kapacitet ovoga stroja jedan od najvažniji faktora je brzina pile c m/sek., naravno polazeći od stroja. Ta brzina pile identična je sa obodnom brzinom remenice, na kojoj se pokreće tračna pila, a izračunava se po formuli d-.-n ..D c = = m/sek (1) ~6(f- -"30 gdje je đ = promjer remenice, a n = broj okretaja remenice u minuti. 2. Faktori s obzirom na trupac i način piljenja. Polazeći od trupca, kao predmeta obrade, važni su slijedeći elementi: D = promjer trupca ili v = visina reza; m = prosječna debljina ispiljenih dasaka, uključujući raspiljak; k = pomak za svaki obrtaj, pri zadanom stepenu kvalitete reza za H = = d-. = D. 3. Faktori s obzirom na vremenske gubitke. Polazeći od vremena važno je: prvo , odnos vremena za povratak koHca i vremena piljenja t. j . odnos brzine povratka kolica i brzine pomicanja kolica za vrijeme piljenja, drugo , odnos efektivnog vremena kada su kolica bilo u kojem pokretu i vremena koje otpada na pomoćne radove kod natovara trupca na ...... I jedan i drugi momenat možemo najbolje obuhvatiti sa faktorom iskorišćenja vremena i to: g = iskorišćenje vremena s obzirom na gubitak kod povratka kolica, f = iskorišćenje vremena s obzirom na gubitak vremena kod natovara trupca na kolica i namještanje. Pronalaženje i određivanje faktora kapaciteta tračne pile Kako u praksi pronalazimo pojedine faktore, koji su naprijed nabrojani? Faktore d, n i D dobivamo običnim mjerenjem. Faktor m uključuje ne samo stvarnu debljinu rezane daske nego i raspiljak. Posmatramo li poprečni prerez trupca kao pravilnu kružnicu, dobit ćemo iz količnika D 1 broj izvršenih rezova na jednom trupcu. m No pošto je trupac komičan i nejednako razvijen, a zadani D pretstavlja debljinu trupca u sredini, to imamo u početku tako zvane nareze, koji služe jedino poravnavanju vanjskih nejednakosti (okrajci). Prvi, a nekada i drugi rez zadiru naizmjenično u koru i drvo, a nekada se pila trenutno udaljuje od r> trupca, pa se broj izvršenih rezova na jednom trupcu može zaokruženo uzeti — Visina reza je različna, jer visina može biti najmanja i najveća sekanta dotičnog kruga. Za prosjek možemo uzeti stranicu po površini najvećeg upisanog četverokuta t. j . stranicu upisanog kvadrata, koja iznaša ——, ili D 0,75. I´ 2 233 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Gubitak vremena za povratak kolica pronalazi se tako, da se ustanovi brzina kolica pri povratku, dakle za vrijeme praznog hoda pile i brzina pomicanja kolica za vrijeme rezanja pile kod one visine reza, koju smo uzeli za osnov. Ako je brzina pomicanja kolica za vrijeme rezanja pile 10 m/min, a za vrijeme povratka kolica t. j . pri praznom hodu pile 40 m/min, onda je ukupno vrijeme za 10 m svega za efektivni rad pile 1 min za povrat kolica .* min Ukupno . . . . lK min pa je faktor g = —-= 0,8. Faktor iskorišćenja vremena uslijed vremenskih gubitaka za natovar trupca (f) ustanovljuje se hronometražom i to na taj način, da bilježimo sve vrijeme stajanja stroja usljed tovarenja klada i manjih zastoja s time u vezi. Ako u 8 sati (480 minuta) — koliko obično iznaša 1 smjena — zabilježimo 192 minute samo za natovar i manje zastoje, cnda ćemo dobiti, da 60°/o od sveg vremena otpada na rad pile i pokret kolica, a ostalih 40°/o ide na natovar i vremenske gubitke s time u vezi, pa u tom slučaju imamo faktor iskorišćenja vremena (f) 0,6. Ovaj faktor f = 0,6 odgovara za trupce promjera 50 cm. Hronometražom smo također ustanovili, da se vrijeme natovara proporcionalno smanjuje porastom promjera klada. Tako na pr. ako izgubimo za natovar 1 ms klada od 50 cm 0 7 minuta onda ctpada za 1 m3 klada od 100 cm 0 svega ..> minute, dok bi za natovar klada od 25 cm 0 bilo potrebno 14 minuta. Prema tome faktor iskorišćenja vremena mijenja se s obzirom na debljinu trupaca po izrazu _ 0,6 0,6 D f ~ , 0,4-50 = 0,6~D + 30 W Ako mjesto D stavimo 25, 30, 35 ... . dobit ćemo D-cm 25 30 35 40 | 45 i 50 i 55 | 60 70 | 80 ! 90 f l 0,43 0,472 | 0,51 0,545 0,57 j 0,6 i 0,625 | 0,64 j 0,675 j 0,705 i 0,73 Faktor iskorišćenja vremena ne raste proporcionalno porastom promjera nego usporeno i to tako, da taj faktor neće postići više od 0,8 ni kod debljih klada, a na obratnoj strani on će pasti do 0,375 kod klada sa promjerom od 20 cm. Pronalaženje faktora k i njegova zavisnost o kvalitetu reza Da si stvorimo točan pojam o faktoru k valja uzeti za primjer najprimitivnije ručno uzdužno piljenje trupaca u daske. Ako 2 radnika na takav način uzdužno pile neki trupac pri čemu je ho d pile jednak visin i reza onda će pila kod svakoga boda otpiliti određenu dužinu (t. j . ona će svaki put jednako utonuti). Ali ako mi promijenimo dužinu hoda ili visinu reza promjenit će se i taj učinak po jednom hodu pile. Znači: učinak (u) po jednom hodu jeste 234 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 45 <-- 45 --> PDF |
u = k — tm (3) Ako želimo znati učinak u tek. metrima na 1 minutu, onda mora znati i broj hodova pile u 1 minuti (n), pa imamo till = k n tm/min (4) ili za neko određeno vrijeme t u minutama H U = k n t — . . . . tm/t (5) Ako se radi o ustanovljenju učinka za jarmaču, onda vrijedi ta ista formula (5), jer je princip rezanja ostao nepromijenjen, samo u tom slučaju zamjenjujemo v sa D. Kod tračne pile umjesto H imamo d* pa izlazi U = -jj- k n t tm/t (6) Važnost faktora k s obzirom na kvalite t rez a zaslužuje temeljito razjašnjenje naročito za praktičare , jer svaki pogon treba zasebno ustanoviti taj faktor s obzirom na vrst drva i pile, oblik zubaca, stepen kvalitete i suhoće. Zato treba praviti pokuse uzimajući ove momente u obzir, te sastaviti tabelu za k. Kod jarmača mi smo taj faktor ustanovili sa 0,0038 za jelovin u i to za najtolerantniji rez (prizmiranje). Prema tome sasvim je prirodno, da će taj faktor biti niži kod boljih kvaliteta reza i kod tvrdih vrsta drveta. Prilikom hronometraže možemo postupiti po slijedećem primjeru: 1. Imamo hrastov trupac u jarmači i pilimo bulove. Kvalitet reza mora biti dobar i rebra na rezu ne smiju biti vidljiva. Jarmača ima 200 okretaja u minuti, visina huba 500 mm, a visina reza 30 cm. Kod snimanja smo ustanovili, da je trupac prošao 1,45 m za 2,3 minute, a kvalitet reza potpuno je zadovoljio. Da bismo iz svega toga dobili faktor k treba jednostavno uvrstiti sve ove vrijednosti u formulu (5), pa imamo H U = k n t- — odakle proizlazi r v U v k = —...." m/po hodu i.O 1,45-30 .00!9 .,/^´´1!.. .=200~2^5(. =----- Rezultat od 0,0019 znači, da bi pila svakom svojim hodom otpilila 1,9 mm ako bi trupac imao promjer veličine hoda, t. j . ako bi trupac u konkretnom slučaju bio 50 cm umjesto 30 cm i ako bi rez išao točno kroz promjer. Dakle 0,0019 primjenit ćemo za dotični stepen kvalitete i dotičnu vrst drva kod odgovarajućeg stepena suhoće. Naravno u praksi se uzimaju oni stepeni suhoće koji su u dotičnom pogonu uobičajeni. 235 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 46 <-- 46 --> PDF |
2. Ustanovljenje faktora k na tračnoj pili je analogno ustanovljenju na jarmači. U ovom slučaju uzet ćemo stvarnu visinu dotičnog reza, a ne promjer trupca koji se pili. Kod tračne pile naročito je važan kvalitet reza, jer se baš kod ove pile zapažaju rebra od zubaca, koja su prouzrokovana razmjerno velikom i nedozvoljenom brzinom pomicanja. Dakle bezuvjetno je potrebno ispitati, da li nam kvalitet reza odgovara, da bismo tek nakon toga pristupili izračunavanju snimljenog vremena. Neka smo kod snimanja vremena dobili slijedeće podatke: trupac je promjera 60 cm i dužine 10 m, visina reza 50 cm (jer ne prolazi kroz promjer) Kada je pila dohvatila čelo trupca imali smo vrijeme 10,38 h, a kada je završila tu kladu imali smo 10,41 (trajanje 3 minute). Pogledali smo kvalitet reza i ustanovili, da nas potpuno zadovoljava. Namjesto H stavit ćemo d*, pa imamo: k-U´V n t d n (8) 10-50 k = 200 ~.7-.\1 — 0,00235 Ovaj rezultat od 0,00235 znači, da bi pila za svaki svoj okretaj otpilila 2,35 mm od dužine onoga trupca, koji bi imao rez visok dt. No to kod tračne pile ne dolazi u obzir. Kod trupca od 60 cm, ako rez ide točno po sredini, pila će otpiliti dn 1 3,14 u — gQ- k = —7g— 2,35 = 12,3 mm ili u 1 minuti n 12,3 = 200-12,3 mm = 2,46 m Iz same prakse znmao, da ovaj faktor k ima određene granice ne samo obzirom na kvalitet nego i obzirom na maksimalni kapacitet šupljine zubaca u odnosu na iznošenje nastale piljevine, što vrijedi za one slučajeve ako se zadovoljavamo sa slabim kvalitetom reza kao na pr. u slučajevima jednostavnog paranja po polovici ili kod otpiljivanja okrajaka. Određivanje učinka tračne pile . ms Vidjeli smo, da je učinak jarmače* u t. m. ti U = D k n t f . . . . tm/t (9) a kod tračne pile u t. m. jednoreznog paranja posredini trupca U = -jj- k n t f . . . . tm/t (10) * Vidi članak J. Starčević, Elementi normiranja u drvnoj industriji, Š. L. 1948. str. 212—230. 236 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Uvrstimo li u formulu (10) još i faktor g i broj izvršenih rezova na jednom trupcu —, a umjesto D stavimo prosječnu visinu reza v = 0,75 D, dobit ćemo osnovnu formulu za učinak tračne pile utm ispiljene oblovine, koja glasi: U=0.75D D— -tm/t dD m ili u m8 dns-k-n-t-r-g-m U = __. 4 . . . . m»/1 (12) Praktična primjena Cilj tehničke norme je iznalaženje vremenskih gubitaka kroz studij i analitičko mjerenje vremena, kako bi se gubici mogli što uvjerljivije zapaziti i otstraniti, postavljanje realne baze za pravilno planiranje, te konačno stvaranje osnove za pravilno nagrađivanje trudbenika čime se daje stimulans za radno takmičenje i dizanje proizvodnosti rada. Prema tome cijeli problem oko pronalaženja pojedinih faktora, koji imaju upliva na radni efekat, treba da služi praktičnoj primjeni u našim pilanama. Vidjeli smo, da postoji niz dodirnih točaka kod jarmače i tračne pile, no još veća podudarnost postoji kod tračne pile i horizontalne jarmače pa se formula (12) može primjeniti i za horizontalne jarmače. Primjenu formule (12) u praksi iznijeti ćemo u slijedećem primjeru: Zadano je d = promjer remenice = 1000 mm k = 2,35 mm g = 0,8 n = 200 0/min D = 50 cm t = 480 minuta m = 50 mm f = 0,6 za D = 50 cm Učinak za 8 sati uz naprijed navedene uslove iznosi 1 ..42 . 0,00235 200 480 0,8 0,6 0,05 U = 3 ´ !— = 17,82 m» Tražimo li učinak za razne promjere kod inače istog stroja, treba mijenjati samo f, a znamo da se f mijenja u odnosu prema D, kakio je izneseno u formuli (2). Da bismo pak dobili učinke i za odgovarajuće debljine dasaka treba izra čunate kubature za 50 mm istog promjera množiti sa količnikom iz odnosa zadanih debljina i osnovne debljine (u ovom slučaju 50 mm), na pr. « 26 za 26 mm .... — = 0,52 i t. d. 50 Ovo je potrebno radi xoga, što su svi ostali faktori u ovom slučaju konstantni te bi bilo suvišno računati svaki puta nanovo sa istim faktorima. Na temelju prednjeg možemo načiniti slijedeću tabelu: 237 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Učinak u m´ Promjer Faktor Deblj ina dasaka f 26 mm 35 mm 50 mm 80 mm 25 0,43 6,67 9,00 12,80 20,50 30 0,472 7,30 9,90 14,10 22,50 35 0,51 7,90 10,65 15,20 24,40 40 0,545 8,45 11,40 16,20 26,00 45 0,57 8,85 M[,90 17,00 27,20 50 0,6 9,30 12,50 17,82 28,50 60 0,625 9,70 13,00 18,00 29,90 70 0,64 9,90 13,40 19,05 30,50 80 0,675 10,50 14,10 20,10 32,25 90 0,705 10,90 14,70 21.00 33,50 Da bismo točnost ove tabele provjerili, dovoljno je ako koju god stavku iz nje izračunamo na osnovu formule (12). Za trupac promjera 25 cm i debljinu daske 26 mm imamo slijedeće učinak 1 3,142 0.00235 200 480 0,43 0,8 0,026 U <=» ~ = 6,67 .. dakle isto toliko koliko smo imali u tabeli. Zaključak Usklađivanjem ravnomjernog razvitka svih grana privrede nužnost tehničke norme postaje sve očitija, a normiranje od oka iščezava. U mnogim pogonima drvne industrije postoje još i danas sasvim proizvoljne norme, koje usporavaju poboljšanje radne organizacije i podizanje proizvodnosti rada. Te stare norme, naročito naslijeđeni akordi, ne mogu biti baza niti za realno pogonsko niti za međupogonsko takmičenje, pa se važnost tehničkih normi postavlja jednako pred sve stručnjake drvne industrije. * * # ........... ............ ......... ....1 ......... .... ......... ..... ...... ..... . ........... ............, ... ...... ..... ........ ...... ........ .. ........ ......, ... ... ...... ...... .... ...1.... ........ ... ....... ............. ......... ... ...... .......... ............ ............. ....... ........... .»...1 .... ......! .. ........ ..... BiUKHO. . ...... ..... ............. .......! ......... .. ................. ........ ......... ....1, ....... . .. ..........., a ...{..... ............... .. ........... ....... ............. .....1. ...... ....... . ero ......... . ....... .............. ......, ... ........... ........ ......... .... ..... .... .......... .......: d-k-n-t-f-g-m U= .3 0,75-4 ... U — ........ . .. .. ..... t; d — ....... .....1.... ...... ......... ....; fc — ...... ...... .. »... ...... ........... ......; n —..... ........ .......... ...... 238 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 49 <-- 49 --> PDF |
. ......; f — ..... ...... . .......; / — ...... ............. ....... . .......... .. ........ .............. ......; g — ......... ....... ........... ..... ...... ..... . ....... ....... ............ ... ..... . ............ ....... . ......., am — ....... ..... .......... . ....... TECHNICAL NORMALISATION OF WORK WITH BAND SAWING MACHINE The band sawing machine for logs occupies to-day a very important place in the saw-mill industry. It is a specially important machine in the veneering factories, where it presents a kind of an »experiment station« for logs of doubtful quality. This machine permits a rational sawing of logs. The determination of the norm fox this machine is of a great importance in the practice. The author discusses the factors which have influence over the capacity of the band sawing machine, he examines their determination pointing out the determination of the factor of the use of time and its relation to the thickness of the logs that are sawn. As for the effect of the band sawing machine for logs, the author draws up the following formula: d-k-n-t-f-g´m U= 0^4 m8 Legenda: U — the effect of sawing; d — diameter of the pulley (strap-wheel) of the machine; k = the move of the log for one turn of the pulley; n = the number of RxP turns of the pulley in one minute; r = the time of work in minutes; f = the factor of the use of time regarding the diameter of the log; g = relation between time of pure sawing and time needed for sawing and the return of the car with the log; m = thickness of the plank in meters. 239 |