DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U području Kašine jednogodišnji izbojci — uz navedeni postupak — dosegnu znatno veću debljinu i visinu nego što je to kod izbojaka rezanih za vrijeme kolanja sokova. Zavod za uzgajanje šuma na Polj.-šumarskom fakultetu u Zagrebu pribavio je minulog proljeća takve jednogodišnje izbojke, koji su dugački do 3 m, a debeli na bazi do 20 mm. Gore navedenim postupkom dobije se, eto, dosta kore, odnosno lika za vezanje. Ovaj slučaj iz prakse zaslužuje da se i inače kod nas poopći, odnosno što više proširi. Dr. Anić O SUZBIJANJU ŠTETA OD KRTICE U ŠUMSKIM RASADNICIMA Krtica se ubraja među korisne životinje, jer tamani štetne kukce u tlu. "Ona tamani mrmke (vrlce), žičnjake, hrušteve grčice, ličinke komara, gusjenice sovice pozemljuše i dr. U rasadnicima sa mnogo grčica ona može biti vrlo korisna. Krtica se smatra toliko korisnom da je u nekim zemljama zakonom zaštićena. Međutim, ona tamani i g 1 i s t e, a njih smatramo korisnim, jer rahle tlo i povećavaju njegovo prozračivanje; osim toga gliste djeluju i u pravcu neutraliziran ja tla. U šumskim rasadnicima može krtica — u lovu za hranom — biti i vrlo neugodna . Naročito to važi za klijališta i sijališta, odnosno za gredice zasijane sjemenom, kao i gredice sa mladim, napose četinjavim biljkama. Krtica je štetna , jer — nadižući zemlju i praveći hodnike u površinskom sloju tla — može često posve da razriva i poremeti redove, gdje je zasijano sjeme ili gdje se nalaze mlade biljke. Osim toga pravljenjem krtičnjak a zatrpava zemljom mlade biljke. Spomenute su štete često toliko velike da se na čitavim gredicama mora sjetva obno viti. Mlade biljke mogu biti nadizanjem zemlje više ili manje pomaknute sa svog mjesta, a često mogu biti i čitavi redovi podrovani, tako´ da korijenje biljaka ostaje bez kontakta sa zemljom. Time se, dakako, priječe i remete biljke u svom razvitku. Štete su od krtice osobito velike u rasadnicima koji se nalaze u blizini polja. One su redovno najveće u proljeće, a manje iljeti i jeseni. U proljeću krtica pravi nanovo svoje hodnike, a ljeti i jeseni služi se već postojećim hodnicima. Imajući u vidu gore spomenute korist i od krtica, nastojimo ih iz ugroženih tabla ili gredica najprije protjerati . To se radi tako da se u njene hodnike stavljaju bilo krpe, bilo srčika od bazge ili klipovi od kukuruza, koji su prije toga dobro natopljeni u karbolineumu, katranu, terpentin.skom ulju, petroleju ili nafti. Isto tako stavljaju se u njene hodnike gnjile ribe , a kadšto i posebnj preparat i dugotrajnog i oštrog mirisa (preparat As a f o e t i d a zadržava dugo vremena vrlo intenzivan miris sličan mirisu češnjaka, a to je gumozna smola od Ferula-vrst a iz porodice štitarki). Kao dobro sredstvo pokazao se u ovom pogledu — prema podacima u literaturi — i kalcium karbid. Kada štet e zauzmu već i opse g i ne uspijeva protjerivanje, prisiljeni smo da krtice uništavamo. To se čini izbacivanjem krtice iz zemlje motikom ili lopatom i ubijanjem. Radi se to u času rovanja u blizini površine tla. Ako krtica ruje dublje, te se nadizanje tla jedva osjeća, uspjeh je dvojben. Krtica najviše rije rano ujutro i podvečer, t. j . oko izlaska i zalaska sunca. Osoba koja vreba na krticu treba joj se približavati samo za vrijeme rovanja, a inače mora posve mirovati. Za vjetrovit a vremen a mora se približavati prema mjestu rovanja u smjeru protivno vjetru. Kod upotrebe motik e postupa se tako da se zasiječe iza mjesta rovanja i izbaci zemlja sa krticom. Pri tom se, međutim, često dogodi, da se n e zasiječ e na pravo mjesto, t. j . da zasjek bude nešto predalek ili prebliz ili ponešto ustranu, a to je do voljno da krtica pobjegne. Osim toga kod zasjeka motikom gredic a se jače izna k a z i, odnosno usjevi oštete. U svrhu tamanjenja krtice bolje je rabiti lopatu štihaču. U šum skom rasadniku Polj.-šum. fakulteta u Zagrebu (Maksimir) pokazalo se to zadnjih godina vrlo uspješnim. Kod upotrebe lopat e treba se oprezno došuljati iza mjesta rovanja, te na pogodnom mjestu, odmah iza toga mjesta, ubodom lopate izbaciti zemlju sa krticom. Prednost je upotrebe lopate višestruka. U s p j eh je si gura n jer krtica ne može pobjeći, budući da joj se lopatom zatvori hodnik, a u zemlju cjelicu ne može se tako brzo urovati. U drugom redu može se ona dočekati na pri 241 |