DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 18     <-- 18 -->        PDF

ljeto, jesen ili zimi očišćena od svih zaraženih, suhih i bolesnih stabala —
slijedećeg proljeća postaviti potreban broj lovnih stabala. Ta lovna stabla
treba izabrati medu što jačim vladajućim ili suvladajućim smrekovim
stablima. Suncožarom oštećena ili po gljivi mednjači napadnuta stabla
nisu pogodna za lovna stabla. Prvu seriju lovnih stabla treba obarati od
konca februara do konca marta, Lovna stabla, koja leže na sjevernim ili
sjeveroistočnim rubovima sastojinskih progala potkornjake najbolje privlače,
jer su tu za njih najpovoljnije temperaturne prilike. U žarištima
treba na svakih 4—6 smreka postaviti jedno lovno stablo, ali i u najmanjem
žarištu, t. j . gdje je pronađeno jedno zaraženo smreikovo stablo, treba
postaviti najmanje dva lovna -stabla.


Tri tjedna nakon glavnog napada potkornjaka na prvu seriju lovnih
stabala, treba oboriti drugu seriju lovnih stabala i odmah po tom skinuti
koru sa stabala prve serije. U švicarskom sredogorju taj se- posao vrši
oko sredine mjeseca maja. 0 visinskom položaju i vremenskim prilikama
ovisi da li ćemo taj posao morati obaviti ranije ili kasnije od naznačenog´
datuma. Ako se sa skidanjem kore zakasni, tada se često događa, da jedan


d:o starih kornjaša dospije da napusli matične hodnike, te da na drugim
smrekovim stablima osnuje nova — u odnosu prema prvom — sestrinska
´ legla.
Da se čitav plan suzbijanja smrekov´h potkornjaka izvrši u određenom
roku, treba pravovremeno osigurati dovoljan broj radnika-drvara. U
trajno ugroženim područjima morali bi u tu svrhu postaviti pojedine stalne
radnike drvare. Šumarskom rukovodiocu tog posla na terenu, koji stalno i
točno kontrolira rubne zone sastojina, kao i sve mjere suzbijanja, treba u
slučaju velikog broja lovnih stabala svakako dodijeliti jednog mlađeg
pomoćnika.


U nekim evropskim zemljama (na pr. u Badenu i Würtenbergu, gdje
je u god. 1946. i 1947., uslijed napadaja potkornjaka, uginulo i posušilo
se preko 2,5 milijuna m3 smrekovine) kada se zakasnilo sa skidanjem
kore s lovnih stabala, pribjeglo se prskanju napadnutih stabala s tekućim
preparatom, koji sadrži 4% kalciumarsenata i 3% vitona, a potkornjake,
koji prezimljuju u tlu pokušalo se uništiti palenjem gornjeg pokrova tla.


U Švicarskoj otklanjanju oba ova načina uništavanja potkornjaka kao nepodesna,
a redovno i — opasna. U suhim šumskim područjima ne smiju
se, radi opasnosti od požara, spaljivati ni grane ni ovršci, a kamo li da bi
se pristupilo palenju gornjeg pokrova tla. Prskanje je tekućim preparatima
oteščano, jer je u bezvodne predjele teških brdskih terena teško dopremiti
vodu. Stoga u tim slučajevima dolazi u obzir samo insekticid u obliku
praha. Izabran je ....-prašak, čije je djelovanje kratkotrajno, ali intenzivno
i sigurno. Općenito se preporuča, da se zaprašivanje tim suhim prahom
primijeni kod skidanja kore sa jako napadnutih lovnih stabala, ili
kada u proljeće ili jesen skidamo koru sa stabala, napadmuth po potkornjacima,
odmah nakon njihovog rušenja, kako bi sve potkornjake sigurno
i brzo uništili i tako spriječili da se zadubu u okolna stabla. U tu svrhu
treba stablo i podlogu t. j . ponjavu, prije i poslije skidanja kore intenzivno
zaprašiti navedenim prahom Zaprašivanje možemo primijeniti i u iznimnim
slučajevima, kada u suhim predjelima — rad opasnosti od požara — ne


´272