DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Evrope (1910.), te Schedius Kuwanae iz Japana (1909.), muha gusjeničarka, Compsilura concina-ta (1906.), te Calosoma-vrste. Iako tim biološkim mjerama nije uspjelo gubara, u Sjev. Americi, potpuno suzbiti, ipak je mnogo učinjeno već tim, što je i tamo uspostavljena onakova ravnoteža, kakova vlada u evropskim šumama (11). Od parazitarnih gljiva, koje bi mogle poslužiti1 za suzbijanje, napadaja štetnih gusjenica, mogle bi doći u obzir Empusa aulice Reich., te Isaria farinosa Fries. Iako kod nastupa epidemije tih gljiva u prirodi — ugibaju velike mase štetnih insekata, ipak_još nije uspjelo ovakav pomor izazvati na umjetni način, Razlog tomu je svakako, slabo .poznavanje ekoloških zahtjeva tih gljiva, pa na tom polju treba da budu izvršena temeljita istra-, živanja. \ | ;´ ´-´[ JflR Slično, je i s drugim patogenim mikroorganizmima, kao na pr. sa CoccobacUlus vrstama, kojima su u laboratoriju inficirane gusjenice zlatokraja uginule, te iVosezna-bolesti ili Pebrinama, od kojih ugibaju gusjenice suznika, prelaca i drugih leptira. Konačno spominjem i bolest poliedriju´, koju uzrokuju još i. danas nedovoljno istraženi virusi. Ta bolest uzrokuje u prirodi masovno ugibanje gusjenica štetnih leptira, pa je često slomila gradaciju gubara i smrekovog prelca. Ona se može na štetnike prenesti umjetno — infekcijom, a također i hranom. Ipak, umjetno suzbijanje štetnika poliedri]om nije dalo one rezultate, koje bi se, obzirom na njezinu pojavu u prirodi, moglo očekivati. To iz razloga, što za tok poliedrije imaju odlučno značenje i vanjski utjecaji, te što za infekciju i pomor gusjenica uzrokuje ta bolest tek onda, kada je gusjenicama — nakon jakog razmnažanja i golobrsta — ponestalo hrane, pa su oslabile, a uz to su nastale i za njih nepovoljne klimatske prilike. Stoga umjetno suzbijanje gusjenica poliedrijom — ne dolazi zasad u praksi u obzir. Ocjenjujuć dosadanje uspjehe biološkog načina suzbijanja štetnika možemo reći, da je bilo mnogo više uspjeha u poljoprivredi nego u šumarstvu — kako to svjedoče veliki uspjesi na biološkom suzbijanju štetnika poljskih kulturnih biljaka u SSSR-u i SAD-u. Spominjemo nekoliko primjera, kao suzbijanje štitašte uši, Icerya purchasi (koja je ugrozila narančine i limunove kulture u Kalifomiji) — pomoću buba-mare, Vedalia cardinalis — unesene iz Australije; Vedalia je kasnije unesena i u druge zemlje, te u SSSR (1931), gdje je u Suhami spasila kulture mandarina; iz Amerike u Evropu unesena krvava uš na jabukama — Eriosona lanigerum — suzbijena je osom najeznicom, Aphetinus mali; za uništavanje mnogobrojnih štetnika na poljskim kulturama i voćkama s velikim uspjehom se u SSSR-u iskoristila osica Trichograma evanescens, a posljednjih godina uspjelo je tamo suzbiti na velikim područjima — žitne stjenice, pomoću jajnih parazita iz roda Telenomus. (11) U pogledu biološkog načina suzbijanja štetnika u cilju obrane šuma — osim spomenutih uspjeha sa gubarovim parazitima u Americi — nije unatrag 30 godina ništa značajnije učinjeno. Struktura šumske biocenoze je komplikovanija od strukture-poljoprivrednih kultura. To se isto tiče i međusobnom odnosa članova u tim zajednicama. Da unaprijedimo biološku borbu sa\štetnim šumskim insektima, morati ćemo izvršiti još mnoge 277 |