DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 24 <-- 24 --> PDF |
detaljne studije u području biologije štetnih msekata, njihovih neprija telja, parazita i hiperparazita I. i II. reda; morat će nam biti dobro, poznat utjecaj klimatskih faktora na sve te članove šumske biocenoze, te razja šnjena međusobna povezanost i djelatnost svih faktora pojedinih grado cena; kako bi konačno u čitavom tom spletu mogli pravilno iskoristiti onaj biološki faktor, kojim ćemo biti zaista u stanju štetnika sigurno suzbiti. Dođe li se istraživanjima bioloških metoda i njihove primjene u šu marskoj praksi do pozitivnih rezultata, svakako će primjena tih metoda u praksi ovisiti i o tonae, da li će one moći gospodarski konkurirati s već izrađenim drugim efikasnim metoidama suzbijanja, kao na pr. s kemijskom metodom. Iz svega rečenoga zaključujemo, da metode savremene zaštite šuma upućuju u prvom redu na racionalan i, biološkim zakonima prilagođen postupak sa šumom. Počam od obnove i podizanja sastojina, pa tokom či tavog njenog života, treba savjesno i strogo u njima provađati sve higijena ske mjere, te podržavajući prirodnu ravnotežu jačati u njima svira, sred stvima njihovu otpornu snagu protiv svih opasnosti, kojima su stalno izložene. Kao najotporniji šumsko-uzgojni tip neka nam služi kao uzor što raz nadobnija mješovita šuma sa što raznovrsnijim biljnim i životinjskim svijetom. Uz dobro organiziranu opažačku službu po šumama, treba stalno da pratimo štetne uplive svih biotskih i aibiotskih faktora, te unaprijed onemogućimo, a po mogućnosti i uklonimo sve uzročnike tih šteta, U slučaju početka gradacije opasnih štetnika, moramo pravovremeno, t. j . dok su štet nici još biološki slabi, da svim sredstvima pristupimo njihovom suzbjanju. Izbiju li velike epidemje, treba nastojat, da štetnika svim savremenim prikladnim sredstvima suzbijemo i uništimo na čitavoj površini napadnutih šuma. Završavajuć ovaj prikaz, sastavljen na osnovu novije stručne literature, ističemo da smo ga donijeli sa željom da prikazane — a u praksi naše zaštite šuma još neprimljen jene — metode, što prije nađu pravilnu i svestranu primjenu. U nekim će slučajevima trebati te metode prilagoditi našim posebnim prilikama, te prema ukazanoj potrebi, prethodno izvršiti i daljnja praktična istraživanja. Držimo, da ćemo eventualne zapreke, na koje budemo u tom poslu naišli, lako svladati i time pojačati sigurnost naših šuma. LITERATURA: 1. ........!,: .........., ......, 1934. 2. Escherich K.: Forstiinsekten Mitteleuropas, Berlin 1914. 3. Escherich K.: Die Erforschung der Waldferderber, Berlin 1936. 4. František G,: Použiti arsenove jichy k hubenii kurovce smrekoveho, Ceskosl´ovensky les, Öislo 5—7. 5. Kovačević 2.: Bolesti i štetnici u voćnjacima i vinogradima Zagreb, 1946. 6. Kurir A.: Suzbijanje potkornjaka u području St. Valentin i. Amstctten, Allgemeine forst und holzwirtschaftlxhe Zeitung, Wien, 1947, 7. ............ ....... ......... ....: ............ ........ no ..........-, ......—......... 1947. — 278 |