DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 27     <-- 27 -->        PDF

mišljenju pojava ovog jajnog parasita može uslijediti samo u vrijeme pojavljivanja
gubarevih leptira, jer jedino onda može on inficirati svježa jaja,
što navodi i Kurir koji međutim ipak tvrdi da se parasit javlja tek polovicom
jula.


Pojava leptira gubara, a prema tome i pojava njegovog parasita po
našem je mišljenju usko povezana sa klimatskim prilikama u dotičnoj godini.
Kada se gubar pojavi ranije pojavi se ranije i njegov jajni parasit,
i obratno, ako dolazi kasnije do pojave gubara javlja se i parasit kasnije.
Kod nas se obično prema klimatskim prilikama u pojedinim godinama javlja
leptir gubara od polovice juna do konca jula, dok je njegova pojava u
početku augusta iznimna i to obično u brdskim šumama, inače u nizinskim
u augustu više ne nalazimo gubarevih leptira. Ove godine počelo je pojavljivanje
razvitih oblika Anastatusa dapače još prije pojave odnosno prije
općeg čahurenja gubara tj. 26. V., a završilo 6. VI. Druga partija jaja donesena
u laboratorij iz Ripače 12. VI. počela je sa izlaženjem parasita 15.
VI., a zadnji parasiti izašli su 10, VII. Ovo dokazuje, da pojavljivanje
imaga Anastatusa -ovisi o klimatskim prilikama u toj godini i stoji u vezi
sa pojavljivanjem leptira gubara.


Što se tiče pojave samoga Anastatusa i njegove djelotvornosti kao parasita
gubara primjećeni su mnogi nedostaci, koji pokazuju neke negativne
strane tog koHsnog kukca.


U prvom redu primjećeno je, da se taj parasit pojavljuje redovito u
jačoj mjeri u šumama, gdje se gubar nalazi u kulminaciji ili u degradaciji.
To znači, da Anastatus spada u onaj rea parasita, koji se kao efikasni pojavljuju
u jačoj mjeri tek onda, kada je u gradaciji štetnika nastupilo prirodno
opadanje.


Taj parasit kao imago živi prosječno najviše 15 dana, te samo kroz to
vrijeme može inficirati jaja gubara. Starija jaja gubara ne napada. Ova
činjenica pokazuje, da je djelotvornost Anastatusa kao parasita ograničena,
jer kada bi on mogao inficirati jaja gubara i kasnije eventualno kroz čitavo
ljeto i u jesen bio bi kao prirodni neprjatelj gubara mnogo efikasniji.


Da se Anastatus javlja često* u jednom šumsiom, predjelu na jednom
ograničenom prostoru ima svoj uzrok´u tome, što njegova ženka ne leti,
nego samo skače. Prema tome je jasno, da će inekcija nastupiti samo na
ograničenom prostoru. Escheric h navodi, da se taj parasit godišnje
širi u daljinu do 100 m. Kada bi ženke letjele kao i mužjaci, onda bi se taj
parasit brže širio na pojedinim terenima.


Daljnja negatvna strana Anastatusa, kako to vidimo iz Kurirove radnje
(5) leži u tome, što ženka odlaže u svemu tek 2—13 jaja. Zbog toga je
jasno, zašto nailazimo često na mali broj parasitiranih jaja. Ukoliko je broj
gubarevih jaja jače parasitiran znači, da je isto leglo gubarevih jaja posjetio
veći broj parasita odnosno njihovih ženki. Kuri r je svojim pokusima
utvrdio, da Anastatus ulaže svoja jaja samo u oplođena gubareva jaja.


Život Anastatusa traje tako dugo kao i život gubara s tom razlikom, da
Anastatus provede veći dio svoga života i čitavu preobrazbu u jajetu gubara
tj. od jajeta do imaga, a tek imago napušta jaje svoga domaćina. Ova
činjenica također umanjuje vrijednost Anastatusa kao prirodnog neprija


281