DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ing. B. Milas (Rijeka): RAZVOJ PREBORNIH ŠUMA 1 SMJERNICE RADA NA NJIHOVO! OBNOVI I NJEZI Intenzivno iskorištavanje naših prebornih, planinskih šuma na velikim površinama pruža nam mogućnost, da se upoznamo sa razvojem tih šuma u prošlosti, upućuje nas kako da odredimo njihov današnji uzgoj, te nam daje zadatak da odredimo smjernice njihovog gospodarenja u budućnosti u skladu sa njihovim dosadanjim razvojem. Prema tome´kod određivanja temeljnih smjernica gospodarenja pre bornih šuma potrebno je razmotriti: 1) dosadašnji razvoj tih šuma obzirom na radove koji su u njima do danas vršeni; 2) sadanje stanje tih šuma kao posljedicu dosadašnjeg gospodarenja sa njima i 3) smjernice, koje će se odrediti za buduće gospodarenje sa njima. I. Dosadašnji razvoj prebornih šuma obzirom na radove koji su u njima do sada vršeni Obzirom na stepen zahvata čovjeka u šume razlikujemo nedirnute šume ili prašume i njegovane šume u koje je čovjek manje ili više zadirao. Prašume pokazuju prirodni razvoj šume na svom tlu bez zadiranja čovjeka, pa daju mogućnost djelovanja faktora prirode na razne vrsti sastojina i tla. Tu se uočuju prirodni zahtjevi svake pojedine vrste drva obzirom na ekspoziciju, inklinaciju, nadmorsku visinu i vrst tla, te prirodna selekcija i vitalna sposobnost pojedinih vrsta. Ovi momenti nisu samo važni kod prvog zahvata u te šume već i radi primjene kod uzgoja i uređivanja onih šuma, koje su već uzgajane po čovjeku. Promatranjem jednih i drugih šuma ustanovljeno je, da one takom vremena mijenjaju svoj oblik, strukturu sastojine, vrst drva pa i sastav i svojstva tla t. j . da pokazuju razvoj. Taj razvoj prebornih šuma uočuje se iz raznih stadija u kojima se naše pojedine preborne šume nalaze. Gospodarske mjere i smjernice gospodarenja koje su određene za neku šumu moraju biti u skladu sa stanjem razvoja sastojina. Tipični razvoj sastojine sa jasnim oznakama svih faza kreće se ovako: Jakim pomlađenjem bukve u prebornoj šumi jele i bukve dolazi do stvaranja čiste bukove sastojine sä pojedinačnim stablima. Takova je sastojina nosilac vrlo dobrih svojstava pomlađenja, zbog obilja dobrog humusa nastalog kroz duži period bukove sastojine. Otvaranjem takove sastojine (sastojine A na silici) taj se humus osposobi za klijanje sjemena i nastaju vrlo dobri uslovi za pomlađenje jelom. Pomlađenje bukvom u takovim sastojinama uslovijeno je jačom progalom, tako da se takove sastojine u glavnom pomlade jelom već u ranijem periodu gušćeg.sklopa, i time stvori buduća jelova sastojina sa pojedinačnim bukovim stablima ili sa bukovim stablima u manjim grupama (sastojina B na slici). 284 |