DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ing. B. Milas (Rijeka): RAZVOJ PREBORNIH ŠUMA 1 SMJERNICE RADA NA NJIHOVO! OBNOVI I NJEZI Intenzivno iskorištavanje naših prebornih, planinskih šuma na velikim površinama pruža nam mogućnost, da se upoznamo sa razvojem tih šuma u prošlosti, upućuje nas kako da odredimo njihov današnji uzgoj, te nam daje zadatak da odredimo smjernice njihovog gospodarenja u budućnosti u skladu sa njihovim dosadanjim razvojem. Prema tome´kod određivanja temeljnih smjernica gospodarenja pre bornih šuma potrebno je razmotriti: 1) dosadašnji razvoj tih šuma obzirom na radove koji su u njima do danas vršeni; 2) sadanje stanje tih šuma kao posljedicu dosadašnjeg gospodarenja sa njima i 3) smjernice, koje će se odrediti za buduće gospodarenje sa njima. I. Dosadašnji razvoj prebornih šuma obzirom na radove koji su u njima do sada vršeni Obzirom na stepen zahvata čovjeka u šume razlikujemo nedirnute šume ili prašume i njegovane šume u koje je čovjek manje ili više zadirao. Prašume pokazuju prirodni razvoj šume na svom tlu bez zadiranja čovjeka, pa daju mogućnost djelovanja faktora prirode na razne vrsti sastojina i tla. Tu se uočuju prirodni zahtjevi svake pojedine vrste drva obzirom na ekspoziciju, inklinaciju, nadmorsku visinu i vrst tla, te prirodna selekcija i vitalna sposobnost pojedinih vrsta. Ovi momenti nisu samo važni kod prvog zahvata u te šume već i radi primjene kod uzgoja i uređivanja onih šuma, koje su već uzgajane po čovjeku. Promatranjem jednih i drugih šuma ustanovljeno je, da one takom vremena mijenjaju svoj oblik, strukturu sastojine, vrst drva pa i sastav i svojstva tla t. j . da pokazuju razvoj. Taj razvoj prebornih šuma uočuje se iz raznih stadija u kojima se naše pojedine preborne šume nalaze. Gospodarske mjere i smjernice gospodarenja koje su određene za neku šumu moraju biti u skladu sa stanjem razvoja sastojina. Tipični razvoj sastojine sa jasnim oznakama svih faza kreće se ovako: Jakim pomlađenjem bukve u prebornoj šumi jele i bukve dolazi do stvaranja čiste bukove sastojine sä pojedinačnim stablima. Takova je sastojina nosilac vrlo dobrih svojstava pomlađenja, zbog obilja dobrog humusa nastalog kroz duži period bukove sastojine. Otvaranjem takove sastojine (sastojine A na silici) taj se humus osposobi za klijanje sjemena i nastaju vrlo dobri uslovi za pomlađenje jelom. Pomlađenje bukvom u takovim sastojinama uslovijeno je jačom progalom, tako da se takove sastojine u glavnom pomlade jelom već u ranijem periodu gušćeg.sklopa, i time stvori buduća jelova sastojina sa pojedinačnim bukovim stablima ili sa bukovim stablima u manjim grupama (sastojina B na slici). 284 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Zbog vrlo dobrih uslova pomlađenja, te u vezi s time, kratkog perioda pomlađenja (česti urod jele) stvara se jednolika jelova sastojina gustog sklopa sa velikim brojem stabala. Takove sastojine gube značaj preborne šume, te daju u mladim godinama prorednom sječom obilje tankog materijala, a u kasnijim godinama veliku drvnu masu. Takova sastojina u kojoj su stabla visoka, puinodrvna gotovo sama jela sa malom krošnjom, nije nosilac dobrih svojstava pomlađenja. Za pomlađenje ovakove sastojine potreban je dugačak vremenski period, jer se uslijed strukture sastojine sječom u obliku prorede premalo otvara sklop. Na onim mjestima gdje se iz bilo kojeg razloga otvara sklop, pojavljuje se pomladak. Tlo u ovakovim sastojinama ne nosi neku naročitu prednost za pomlađenje jele tako, da za pomlađenje bukve i jele postoje iste vjerojatnosti. (0. &, K, .*>.74*. fUOlfctiA»"* «&l u-w^a^ t/v u oi±u´i~vf 5,.t J* L U«. -Lđ-U. \i--\ Oh^^^vX^^JWAJ CKJ´V""n´>a´u´a" "4* irv ^´ ´ C-Vi.(<.l/-J´U ^ S ´I´L´v/p^´lX´-OTUA´ >)[*<-... .^....´ Radi duljeg perioda pomlađenja i jednakih uslova za pomlađenje jelom i bukvom, prelazi nova sastojina u više ili manje tipičnu prebornu sastojinu jele i bukve (sastojina C na slici). Ovakova sastojina stvara uslov za jače pomlađenje bukve nego jele, taiko da dolazi do stvaranja bukove sastojine sa jelom pojedince ili u grupama. Kako je urod bukve periodički u dužem razmaku vremena poprima nova sastojina, u slučaju dovoljne pripreme tla za viijeme dobrog uroda, jednoliku strukturu, a u slučaju nedovoljne pripreme tla, prebornu strukturu. Time smo zatvorili krug našeg razmatranja razvoja sastojina i vratili se na početnu sastojinu A. Ovaj tipični razvoj sastojina nije jednak na svim tlima i svim ekspozicijama te nadmorskim visinama. U kraškim dolinama i blagim stranama zasićenim od vjetra, svježim i dubljim tlima, razvoj sastojine poprima sve navedene tipove, čistu bukovu sastojinu sa pojedinačnom jelom (A) zatim čistu jelovu sastojinu jedmolike strukture sa pojedinačnim bukovim stablima (B) i prebornu sastojinu jele i bukve (C). 285 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 32 <-- 32 --> PDF |
/ Na strmim stranama naročito vjetru izvrgnutim (gravitacija moru) suhim i plićim tlima razvoj sastojine redovito zadrži samo čistu bukovu sastojinu (A) koja prelazi u mješovitu bukvu i jelu (C) da se opet ponovno vrati u čistu bukovu sastojinu (A). Dakle manjka faza čiste jelove sastojine sa pojedinačnim bukovim stablima (B). Što je jače zadiranje čovjeka u šumu to se brže odvija razvoj neke šume, pa je prema tome razvoj prašume sporiji nego njegovane šume. Prema prednjem možemo stvoriti zaključak da je u višim, te u sušim predjelima u razvoju dominantna bukva, a u nižim i svježim jela. Ostale listače, koje u manjim količinama dolaze u prebornim šumama, gorski javor, gorski brijest i bijeli jasen potpuno se podudaraju u razvoju sastojine sa bukvom dok se smreka podudara sa jelom. Bijeli i crni bor, unošenjem u sastojine ü raznim periodama razvoja pokazuje dobre uspjehe što je njihova velika prednost, ali je ipak uspjeh najbolji u periodu jele. Bonitet tla ovisan je uglavnom od kemijskih i fizikalnih svojstava tla. Izmjenom vrsta drveća bonitet se procjenjuje uvijek za onu vrstu, koja dominira; on je manje ili više konstantan. Ipak mogu pozitivni ili negativni uzgojni momenti promijeniti bonitet. Prekomjernom sječom može se ranije šumsko tlo boljeg boniteta provesti u bujadnicu ili vrštinu nižeg boniteta, a isto se tako može loši bonitet pošumljavanjem dići u viši. II. Sadanje stanje šuma kao posljedica dosadanjeg gospodarenja Točno utvrđivanje sadanjeg stanja razvoja sastojine prigodom svih radova u šumi kao i kod uređivanja tih šuma, cd najveće je važnosti za određivanje smjernica za buduće gospodarenje. Sadanje stanje sastojine jest s jedne strane rezultat dosadašnjeg gospodarenja, a s druge strane služi kao temelj za određivanje daljnjih radova. Do sada se u mnogo slučajeva razmatrala u glavnom samo sastojina ,a o razvoju te sastojine i usko s time vezanom razvoju tla, nije se uvijek vodila dovoljna briga. Uređivanje naših planinskih prebornih šuma, sa nedovoljnim poznavanjem razvoja sastojine i tla, uz koje je Vezana izmjena vrste, neće dati one smjernice budućem uzgoju šuma, koji je potreban, da se postignu najbolje i najvrjednije sastojine. Najljepši primjer jednog neuspjelog šumsko-urfgojnig rada uslijed nepoznavanja razvoja sastojine jest sjetva smrekovog sjemena u šumama bivšeg veleposjeda Thurn-Taxis na Platku. Tu je zasijano, po tadanjoj upravi, smrekovog sjemena na stotine hektara, a uspjelo se održati tek nekoliko biljaka. Grješka je bila u tome što je sjetva obavljana prerano pod bukovu sastojinu, koja nije bila pripremljena da. primi to sjeme, dok bi danas (poslije 60 godina) taj rad u cjelosti uspio. III. Određivanje smjernica budućeg gospodarenja u prebornim šumama Prigodotm uređivanja prebornih šuma i određivanja glavnih smjernica uzgoja tih šuma, moramo razlikovati dva glavna principa. Jedan je princip uzgoj najvrijednijih drvnih masa, a drugi je princip najboljeg prirodnog pomlađenja šume. Ta se dva principa u prebornoj šumi vrlo rijetko podu 286 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 33 <-- 33 --> PDF |
daraju, a razlikuju se u glavnom time, što princip najboljeg pomlađenia iraži jače i češće otvaranje sklopa što se protivi principu uzgoja najvrijednijih drvnih masa. Način uzgoja naših prebornih šuma morati će biti kombinacija oba principa time, da se na boljim i dubljim tlima primjenjuje princip uzgoja najvrijednijih drvnih masa, dok se u šumama zaštitnog karaktera ima rukovoditi principima- prirodnog pomlađenja šume. Prigodom uređivanja tih šuma i određivanja smjernica njihovog budućeg uzgoja, najuspješniji bi bio način uzgoja one vrsti sastojine koje sam razvoj pojedine sastojine traži. Međutim princip uzgoja što vrijednijih sastojina upućuje nas na to da prirodni razvoj sastojine korigiramo pomaganjem vrijednije vrste i skraćenjem perioda manje vrijedne vrste. Dakako da rukovođ uzgoja mora ostati stanje tla i mogućnost uzgoja jedne vrste na njemu, ali se pravovremenom i dovoljno jakom intervencijom (potsadnja, potsijavanje, čišćenje, pošumljavanje) mogu postići lijepi rezultati. Za prirodni razvoj sastojina i njihovo što uspješnije uzgajanje; potrebna je dovoljna količina stabala sposobnih za sjemenje, kako bi prelaz sastojine u drugi tip i vrstu bio što uspješniji i brži. Zato treba kod svakog stanja sastojine posvetiti punu pažnju uzgoju budućih sjemenjaka onih vrsta, koje imađu da izvrše naplodenje. Ako bilo kojim načinom (prirodno, vremenskom nepogodom ili epidemijom ili opet djelovanjem čovjeka) u sastojim bude ukonjena vrsta drveta, koja bi trebala da zamjeni postojeću, nastaju veoma teški uslovi za naplodenje i novo stvorena sastojina je slabije kvalitete nego matična. U ovom slučaju ima uređivač šuma propisati da se u tu sastojinu unese nova vrsta drveća i time ponovno uspostaviti ravnoteža. Na dobrim hranjivim i dubljim tlima, ovaj postupak nije tako vidljiv kao na lošijim tlima. U posebnim slučajevima može jedan period razvoja da traje dva, pa i tri životna razdoblja tih stabala, ali konačno ipak dolazi do prelaza u daljnji stadij razvoja. Kao primjer -mogu nam poslužiti neke bukove sastojme gospodarske jedinice Dletvo šumarije Klana. Uslijed predugog perioda ´bukove sastojine, došlo je do stvaranja sve lošijih sastojina naročito na grebenima, gdje se pojavio vrijesak. Ispravno unošenje novih četinjavih vrsta u ta tla pakazalo je dobre uspjehe. Za pojedini stepen razvoja sastojine i u vezi s njim stvorenog tipa šume, potrebno je odrediti slijedeće smjernice budućeg uzgoja: 1) Za bukovu sastojinu sa pojedinačnim jelivom stablima (sastojina A na slici) Ta" je sastojina nastala iz mješovite preborne sastojine jele i bukve jakim pomlađenjem bukve sa pojedinim jelovim pomlatkom. Razvoju ovog mladika treba posvetiti punu pažnju. Bukov mladik čistiti i preuređivati, jer ovaj tip sastojine dobrim uzgojem, a naročito, na dobrim tlima može dati veliki postotak bukove građe (više puta do 60%). Najveću pažnju treba posvetiti pojedinim jelovim stabalcima podupirati njihov rast, jer će ona kasnije kod prelaza u,jelovu sastojinu postati jelovi sjemenjaci. 287 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Uzgoj tih jelovih stakala treba usmjeriti u smislu stvaranja što jače Krošnje, dok je uzgoj tehničkog drveta tek drugotni zadatak uzgoja. Kako je po razvoju vrsta javor sukladan sa bukvom, to se sa bukovim pomlatkom u koliko ima zrelih javora javlja i javorov pomladak. To se događa naročito na otvorenim progaluiama, jer javor traži više svjetla od bukve. Sada je najpogodniji momenat da se poveća u tim šumama postotak javora u prvom redu time, da se postojeći pomladak oslobodi od drugih vrsta, te da se sadnjom biljki i sjetvom sjemena stvore nove skupine javora. U ovom periodu razvoja sastojine najuspješnije je pomladenje javora, dok u ostalim periodima razvoja, to je pomladenje mnogo teže, što je i razlog malom postotku javora u našim šumama. Popunjavanje javorom treba propisati za sve sastojkie u tom stadiju razvitka. Ranija praksa u našim prebornim šumama t. j . sijanje javorovog sjemena, bez obzira na stantje sastojine i njenog razvitka, donijela je vrlo slabi uspjeh. Kod ovog tipa sastojina dolaze radovi na proredi bukve, pa vršeći te radove treba uvažiti jedan važan faktor, a to je težak mokri snijeg. Zbog takovog snijega ne smiju se jača bukova stabla ukloniti na jednom već postepeno, radi toga da ne dođe do slijegavanja i lomljenja tanjih tehničkih stabala, koja čine buduću sastojinu. Na mjestima nedovoljnog pomlađen ja jele u proređene bukove sastojine treba sjetvom sjemena unašati jelu. Prema tome uzgojni radovi za te sastojine su ovi: a) popunjavanje praznina bjelogoricom (javor, jasen i t. d.); b) oslobađanje jelovog pomlatka; c) proreda bukovih stabala i d) sjetva jelovog sjemena pod proređenu bukovu sastojinu. 2) Za jelovu sastojinu za pojedinačnim bukovim stablima (sastojina B na slici) Ta sastojina nastaje iz naprijed opisane bukove sastojine u njenoj kasnijoj dobi obilnim pomlađenjem jele ispod bukve. Za ovu preobrazbu od najveće je važnosti dovoljan broj jelovih sjemenjaka, a u slučaju pomanjkanja takovih stabala potrebna je sjetva jelovog sjemena. Ova faza razvoja prebornih šuma, najpogodnija je za unos novih i stranih vrsta četinjavog drveća sadnjom ili sjetvom pod proređenu bukovu šumu, pa te radove treba obilno predviđati. Ovdje se radi o unošenju duglazije, crnog i bijelog bora, borovca i naročito ariša. Nadalje bi u sastojini ovakove strukture trebalo provesti opreznu pro- ređnu sječu jelovih stabala, čime se dobiva tanka građa. Kod ovog tipa šuma često se griješi preslabim otvaranjem sklopa uslijed čega dolazi do sušenja velikog broja +amkih jelovih stabala i gubitka na prirastu. Jače sječe naročito u kasnijoj dobi pospješuju i skraćuju vrijeme naplođenja šume. Bukova stabla ovdje služe kao sjemenjaci pa ih se ne smije sjeći prije pomlađenja površine. ´ . 288 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prema tome uzgojni radovi u toj sastojim su slijedeći: a) popunjavanje praznina sjetvom ili sadnjom smreke i jele; b) unos novih i stranih četinjavih vrsta sjetvom ili sadnjom (ariš, crni ili bijel bor, pseudočuga i t. d.); c) proreda jelovih stabala. 3) Za prebornu sastojinu jele i bukve (sastojinu C na slici) Ovaj tip sastojine je nastao iz sastojine B. Taj je tip šume veoma različit, jela i bukva javlja se međusobno pomiješana, ali još više primjećuju se pojedine grupe jele i bukve, pa i manje grupe javora. Uzgojni radovi u tim šumama su slijedeći: a) grupimična podsadnja i sjetva crnogorice i bjelogorice; b) grupimična proreda jelovih i bukovih stabala. Sve navedeno nas upućuje na činjenicu, da se prebornom planinskom šumom može uspješno gospodariti samo onda, ako se dobro pozna njezin razvoj, te ako se uspješno odredi sadanji stadij tog razvoja i na temelju tako ustanovljenih činjenica smjernice za budući rad. Razvoj sastojina naših prebornih šuma nije uvijek teritorijalno strogo ograničen u svojim fazama, pa uslijed toga mora gospodarenje u tim šumama biti grupimično. Samo*e naime na taj način može tim šumama uspješno gospodariti i obuhvatiti sve raznoličnosti ko´je one nose. Ipak pojedine faze razvoja prebornih šuma nalazimo i na suvislim kompleksima koji često čine i po tisuću hektara velike površine. Konsignacija stabala4 može se uspješno provesti samo onda, ako se točno saobrazi tipu i razvoju šume. Radove na obnovi i njezi sastojine (čišćenje, proreda, pošumljavanje, unos novih vrsta i t. d.) treba također uskladiti sa razvojnim stadijem šume. Da bi se naše preborne šume uredile na takav način, da to uređivanje pruži onome koji s njima gospodari siguran putokaz za sve radove u njima, potrebno je uvažiti slijedeće činjenice: a) unutarnje razdjeljenje mora biti suklađeno u prvom redu sa stanjem tla, a potom sa stanjem sastojine. Veoma se često iz pojedinih grupa sastojina koje se nalaze u istom stanju stvaraju posebni odjeli što samo otežava rad gospodarenja i evidencije. Unutarnjim razdijeljenjem treba ograničiti šume sa raznim fazama razvoja; b) u opisu sastojina treba odrediti fazu njenog razvitka sa kratkim opisom ranijeg razvitka i predmjevani daljnji razvitak; c) za one sastojine za koje je potreban naročiti oprez treba dati posebne upute za konsignaciju u kratkom i jasnom, obliku; d) treba odrediti način, obim i vrijeme čišćenja sastojina za svaku pojedinu sastojinu napose; e) treba odrediti u smjernicama budućeg gospodarenja obim, način i doba podsadnje ili podsi javan je svake pojedine vrste te unos i način unosa novih vrsta. 289 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Svi ti radovi predviđeni su godišnjim prijedlozima sječa te prijedlozima obnove i njege, ali i ostali elaborati za gospodarenje i uređenje tih šuma treba da obuhvate glavne smjernice takovih radova. Pravilna primjena pojedinih uzgojnih mjera kod naših pfebornih šuma prigodom opsežnih radova, koji se danas u njima vrše, od velike je važnosti za budućnost tih šuma. Samo sa poznavanjem tih šuma mogu se ovi zadaci izvršiti tako, da se sa što manje štete izvrše opsežne sječe, te da se očuva što veća sposobnost tih šuma za budući njihov uzgoj. Sve jačim sječama u našim šumama i u vezi s time otvaranjem sve većih kompleksa tih šuma izgradnjom novih sistema puteva, postaje zadatak uzgoja sve opsežniji. Istodobno se pojačava i intenzitet cjelokupnog uzgoja i radova na obnovi i njezi napose kao posljedica tih sječa. Sve ovo, opsežniji radovi uzgoja šuma, pojačani intenzitet tih radova. i izmjena načina uzgoja, sili nas da kod gospodarenja tim šumama daleko veću važnost pridajemo obnovi i njezi šume, nego je to bilo ranije. Uspjelim radom na tom polju šumarstva, pridonijet ćemo svoj udio u bržem i boljem uzgoju naših prebornih šuma, dizanju naše šumarske privrede, i dizanju općeg blagostanja nalšega naroda. ....... ..1.......1. ..... . ....... ......1 .. .. ............... . ..... 3± .... . ..... ...... ..... ......... .......... ...., . ........... .. .. ......... .. ... ......>.,.. ......: ....... .......... . .......... ......... ......... (.......... .... A .. .......) ... ............. ..... ............. ....... ... .......... .......; .......... . ............. ..... . .......... ........ .......... ... ....... ........ ........ (.......... .... . .. .......) . ........ .........!*.... ..... . .... (.......... .... . .. .......). ............ ............ ........ .......... ..........1. ..... . ....... Ko...., ..... ........ . ..........), ... .... ... ........... ...........1. ......... ......... . ....... ........... no .......... ..1.......1. ..... . ..... .. .... ... .... ........... ..., .....! .......... .. .......... . ....... ................1. ..........., ........ . ..... .......1 ......... ............ ..1................. ......, a . ...... ........ .........1. .......... .............. ..... ... ......... ......... .... ..., ..... ....... ........... ....... ...... ...... ........ ..........*» .... . .......... ..... . .. .... ero ......... .......... ... ........... . ......... THE DEVELOPMENT OF THE SELECTION-FORESTS AND DIRECTIONS FOR THEIR REGENERATION AND CULTIVATION In this article the author divides the selection-forets into three stages with respect to their development. They are: beech stands with individual fir trees (in the picture Stande of the type A) with very good conditions for regneration with fir; stands with dominatinü fir trees and individual beech trees or groups of beech (in the picture stands of the type B) and typical selection-forests of fir and beech (stands of the type C in the picture). The study of the natural development of stands in the selection-forests in Gorski Kotar permits him to conclude that through the natural process one type of the stand i» transformed into a new one,. Sylvicultural and management measures in the selection-fore^must be undertaken in such a way to guaranty their success and to form good stands, which will ensure the production of qualitative timber and give chance for the correct regeneration of woods. The successful execution of such measures, according to the author, depends on a solid knowledge of the present stage of development of the selection-forests, and economic measures for the future must be based on their present state 290 |