DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 32     <-- 32 -->        PDF

/


Na strmim stranama naročito vjetru izvrgnutim (gravitacija moru)
suhim i plićim tlima razvoj sastojine redovito zadrži samo čistu bukovu
sastojinu (A) koja prelazi u mješovitu bukvu i jelu (C) da se opet ponovno
vrati u čistu bukovu sastojinu (A). Dakle manjka faza čiste jelove sastojine
sa pojedinačnim bukovim stablima (B).


Što je jače zadiranje čovjeka u šumu to se brže odvija razvoj neke
šume, pa je prema tome razvoj prašume sporiji nego njegovane šume.
Prema prednjem možemo stvoriti zaključak da je u višim, te u sušim
predjelima u razvoju dominantna bukva, a u nižim i svježim jela.


Ostale listače, koje u manjim količinama dolaze u prebornim šumama,
gorski javor, gorski brijest i bijeli jasen potpuno se podudaraju u razvoju
sastojine sa bukvom dok se smreka podudara sa jelom.


Bijeli i crni bor, unošenjem u sastojine ü raznim periodama razvoja
pokazuje dobre uspjehe što je njihova velika prednost, ali je ipak uspjeh
najbolji u periodu jele.


Bonitet tla ovisan je uglavnom od kemijskih i fizikalnih svojstava tla.
Izmjenom vrsta drveća bonitet se procjenjuje uvijek za onu vrstu, koja dominira;
on je manje ili više konstantan. Ipak mogu pozitivni ili negativni
uzgojni momenti promijeniti bonitet. Prekomjernom sječom može se ranije
šumsko tlo boljeg boniteta provesti u bujadnicu ili vrštinu nižeg boniteta,
a isto se tako može loši bonitet pošumljavanjem dići u viši.


II. Sadanje stanje šuma kao posljedica dosadanjeg gospodarenja
Točno utvrđivanje sadanjeg stanja razvoja sastojine prigodom svih
radova u šumi kao i kod uređivanja tih šuma, cd najveće je važnosti za
određivanje smjernica za buduće gospodarenje. Sadanje stanje sastojine
jest s jedne strane rezultat dosadašnjeg gospodarenja, a s druge strane
služi kao temelj za određivanje daljnjih radova. Do sada se u mnogo slučajeva
razmatrala u glavnom samo sastojina ,a o razvoju te sastojine i usko
s time vezanom razvoju tla, nije se uvijek vodila dovoljna briga.


Uređivanje naših planinskih prebornih šuma, sa nedovoljnim poznavanjem
razvoja sastojine i tla, uz koje je Vezana izmjena vrste, neće dati one
smjernice budućem uzgoju šuma, koji je potreban, da se postignu najbolje
i najvrjednije sastojine.


Najljepši primjer jednog neuspjelog šumsko-urfgojnig rada uslijed
nepoznavanja razvoja sastojine jest sjetva smrekovog sjemena u šumama
bivšeg veleposjeda Thurn-Taxis na Platku. Tu je zasijano, po tadanjoj
upravi, smrekovog sjemena na stotine hektara, a uspjelo se održati tek
nekoliko biljaka. Grješka je bila u tome što je sjetva obavljana prerano
pod bukovu sastojinu, koja nije bila pripremljena da. primi to sjeme, dok
bi danas (poslije 60 godina) taj rad u cjelosti uspio.


III. Određivanje smjernica budućeg gospodarenja u prebornim šumama
Prigodotm uređivanja prebornih šuma i određivanja glavnih smjernica
uzgoja tih šuma, moramo razlikovati dva glavna principa. Jedan je princip
uzgoj najvrijednijih drvnih masa, a drugi je princip najboljeg prirodnog
pomlađenja šume. Ta se dva principa u prebornoj šumi vrlo rijetko podu


286