DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 33     <-- 33 -->        PDF

daraju, a razlikuju se u glavnom time, što princip najboljeg pomlađenia
iraži jače i češće otvaranje sklopa što se protivi principu uzgoja najvrijednijih
drvnih masa. Način uzgoja naših prebornih šuma morati će biti
kombinacija oba principa time, da se na boljim i dubljim tlima primjenjuje
princip uzgoja najvrijednijih drvnih masa, dok se u šumama zaštitnog
karaktera ima rukovoditi principima- prirodnog pomlađenja šume.


Prigodom uređivanja tih šuma i određivanja smjernica njihovog budućeg
uzgoja, najuspješniji bi bio način uzgoja one vrsti sastojine koje sam
razvoj pojedine sastojine traži. Međutim princip uzgoja što vrijednijih sastojina
upućuje nas na to da prirodni razvoj sastojine korigiramo pomaganjem
vrijednije vrste i skraćenjem perioda manje vrijedne vrste. Dakako
da rukovođ uzgoja mora ostati stanje tla i mogućnost uzgoja jedne
vrste na njemu, ali se pravovremenom i dovoljno jakom intervencijom
(potsadnja, potsijavanje, čišćenje, pošumljavanje) mogu postići lijepi
rezultati.


Za prirodni razvoj sastojina i njihovo što uspješnije uzgajanje; potrebna
je dovoljna količina stabala sposobnih za sjemenje, kako bi prelaz
sastojine u drugi tip i vrstu bio što uspješniji i brži. Zato treba kod svakog
stanja sastojine posvetiti punu pažnju uzgoju budućih sjemenjaka onih
vrsta, koje imađu da izvrše naplodenje.


Ako bilo kojim načinom (prirodno, vremenskom nepogodom ili epidemijom
ili opet djelovanjem čovjeka) u sastojim bude ukonjena vrsta drveta,
koja bi trebala da zamjeni postojeću, nastaju veoma teški uslovi za naplodenje
i novo stvorena sastojina je slabije kvalitete nego matična. U ovom
slučaju ima uređivač šuma propisati da se u tu sastojinu unese nova vrsta
drveća i time ponovno uspostaviti ravnoteža. Na dobrim hranjivim i dubljim
tlima, ovaj postupak nije tako vidljiv kao na lošijim tlima. U posebnim slučajevima
može jedan period razvoja da traje dva, pa i tri životna razdoblja
tih stabala, ali konačno ipak dolazi do prelaza u daljnji stadij razvoja. Kao
primjer -mogu nam poslužiti neke bukove sastojme gospodarske jedinice
Dletvo šumarije Klana. Uslijed predugog perioda ´bukove sastojine, došlo
je do stvaranja sve lošijih sastojina naročito na grebenima, gdje se pojavio
vrijesak. Ispravno unošenje novih četinjavih vrsta u ta tla pakazalo je
dobre uspjehe.


Za pojedini stepen razvoja sastojine i u vezi s njim stvorenog tipa
šume, potrebno je odrediti slijedeće smjernice budućeg uzgoja:


1) Za bukovu sastojinu sa pojedinačnim jelivom stablima (sastojina A
na slici)


Ta" je sastojina nastala iz mješovite preborne sastojine jele i bukve
jakim pomlađenjem bukve sa pojedinim jelovim pomlatkom. Razvoju ovog
mladika treba posvetiti punu pažnju. Bukov mladik čistiti i preuređivati, jer
ovaj tip sastojine dobrim uzgojem, a naročito, na dobrim tlima može dati
veliki postotak bukove građe (više puta do 60%).


Najveću pažnju treba posvetiti pojedinim jelovim stabalcima podupirati
njihov rast, jer će ona kasnije kod prelaza u,jelovu sastojinu postati
jelovi sjemenjaci.


287