DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Uzgoj tih jelovih stakala treba usmjeriti u smislu stvaranja što jače Krošnje, dok je uzgoj tehničkog drveta tek drugotni zadatak uzgoja. Kako je po razvoju vrsta javor sukladan sa bukvom, to se sa bukovim pomlatkom u koliko ima zrelih javora javlja i javorov pomladak. To se događa naročito na otvorenim progaluiama, jer javor traži više svjetla od bukve. Sada je najpogodniji momenat da se poveća u tim šumama postotak javora u prvom redu time, da se postojeći pomladak oslobodi od drugih vrsta, te da se sadnjom biljki i sjetvom sjemena stvore nove skupine javora. U ovom periodu razvoja sastojine najuspješnije je pomladenje javora, dok u ostalim periodima razvoja, to je pomladenje mnogo teže, što je i razlog malom postotku javora u našim šumama. Popunjavanje javorom treba propisati za sve sastojkie u tom stadiju razvitka. Ranija praksa u našim prebornim šumama t. j . sijanje javorovog sjemena, bez obzira na stantje sastojine i njenog razvitka, donijela je vrlo slabi uspjeh. Kod ovog tipa sastojina dolaze radovi na proredi bukve, pa vršeći te radove treba uvažiti jedan važan faktor, a to je težak mokri snijeg. Zbog takovog snijega ne smiju se jača bukova stabla ukloniti na jednom već postepeno, radi toga da ne dođe do slijegavanja i lomljenja tanjih tehničkih stabala, koja čine buduću sastojinu. Na mjestima nedovoljnog pomlađen ja jele u proređene bukove sastojine treba sjetvom sjemena unašati jelu. Prema tome uzgojni radovi za te sastojine su ovi: a) popunjavanje praznina bjelogoricom (javor, jasen i t. d.); b) oslobađanje jelovog pomlatka; c) proreda bukovih stabala i d) sjetva jelovog sjemena pod proređenu bukovu sastojinu. 2) Za jelovu sastojinu za pojedinačnim bukovim stablima (sastojina B na slici) Ta sastojina nastaje iz naprijed opisane bukove sastojine u njenoj kasnijoj dobi obilnim pomlađenjem jele ispod bukve. Za ovu preobrazbu od najveće je važnosti dovoljan broj jelovih sjemenjaka, a u slučaju pomanjkanja takovih stabala potrebna je sjetva jelovog sjemena. Ova faza razvoja prebornih šuma, najpogodnija je za unos novih i stranih vrsta četinjavog drveća sadnjom ili sjetvom pod proređenu bukovu šumu, pa te radove treba obilno predviđati. Ovdje se radi o unošenju duglazije, crnog i bijelog bora, borovca i naročito ariša. Nadalje bi u sastojini ovakove strukture trebalo provesti opreznu pro- ređnu sječu jelovih stabala, čime se dobiva tanka građa. Kod ovog tipa šuma često se griješi preslabim otvaranjem sklopa uslijed čega dolazi do sušenja velikog broja +amkih jelovih stabala i gubitka na prirastu. Jače sječe naročito u kasnijoj dobi pospješuju i skraćuju vrijeme naplođenja šume. Bukova stabla ovdje služe kao sjemenjaci pa ih se ne smije sjeći prije pomlađenja površine. ´ . 288 |